Aktivnost će na svjetskoj razini ove godine porasti za 3,1 posto, što bi značilo da će tek neznatno usporiti u odnosu na 2024. kada je uvećana za 3,1 posto.

U 2026. rast bi ponovo trebao marginalno usporiti, na 3,0 posto, pokazuju OECD-ovi izračuni.

Brojne zemlje i dalje muče "inflatorni pritisci", primjećuju u OECD-u, a ako rast cijena nadmaši očekivanja, središnje banke mogle bi postrožiti monetarnu politiku, a financijska tržišta prilagoditi cijene i izazvati "poremećaje".

Najviše ipak zabrinjava moguća daljnja fragmentacija svjetskog gospodarstva, naglašavaju, uz podignute prepreke trgovini u nekoliko gospodarstava u skupini G20 i neizvjestan politički okvir.

Takvi uvjeti koče ulaganja kompanija i potrošnju kućanstava, napominju.

Poticaj gospodarskom rastu mogli bi pak biti sporazumi o sniženju carina, dodaju.

Trgovinske prepreke

Američko gospodarstvo usporit će u ovoj godini, uz prognoziranu stopu rasta od 2,2 posto, u usporedbi s prošlogodišnjih 2,8 posto, pokazuju nove OECD-ove procjene. 

U 2026. aktivnost u najvećem svjetskom gospodarstvu trebala bi porasti za 1,6 posto.

Washington je podigao carine na uvoz čelika i aluminija, a povećao je i namete na uvoz iz Kine, uz recipročan odgovor Pekinga. 

Od travnja SAD planira i veće carine na uvoz robe iz Kanade i Meksika, a Ottawa namjerava uzvratiti istom mjerom.

Washington namjerava dovršiti analizu najavljenih mjera do prvih dana travnja.

OECD temelji prognoze na pretpostavci da će carine biti uvedene, uz napomenu da će povećati proračunski prihod vlada koje ih uvedu, ali i zakočiti svjetsku gospodarsku aktivnost, primanja i redovne prihode od poreza.

Porast će i troškovi trgovine, a time i cijene uvezene robe za potrošače i ulazni troškovi za kompanije.

"Sporazum koji bi ublažio trgovinske napetosti i možda i snizio sadašnje prepreke trgovini bio bi poželjan i ublažio bi neizvjesnost političkog okvira i poboljšao izglede za rast", napominju u OECD-u.

Slabašna eurozona

Gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine porasti za jedan posto, neznatno snažnije nego lani, uz pojačanu neizvjesnost, napominju u OECD-u.  

U idućoj godini rast bi trebao tek neznatno ubrzati, na 1,2 posto, u uvjetima pojačane neizvjesnosti.

U skupini četiri vodeća gospodarstva daleko najsnažnije trebalo bi u 2025. porasti španjolsko gospodarstvo, za čak 2,6 posto. U 2026. rast bi trebao usporiti na 2,1 posto.

Najslabiji rast bilježit će ove godine, po OECD-u, Njemačka, za samo 0,4 posto. U 2025. tempo bi trebao ubrzati na 1,1 posto. 

Kina bi se i ove i iduće godine trebala zadržati ispod razine od pet posto, a daleko najsnažniji rast u skupini velikih gospodarstava u nastajanju OECD predviđa Indiji, od oko 6,5 posto.

Rusko gospodarstvo trebalo bi ove godine, po njihovim izračunima, porasti za 1,3 posto. U 2026. aktivnost bi trebala usporiti na 0,9 posto, izračunali su u OECD-u.