ZAGREB
Treba pronaći model za zadržavanje radne snage u Hrvatskoj - panel
(Hina/EPA)
Pitanje radne snage jedno je od ključnih pitanja hrvatskog gospodarstva i sada i u slijedećim godinama, pa stoga treba pronaći model kojim ćemo stimulirati radnu snagu na ostanak, istaknuto je u ponedjeljak na panelu "Kud plovi hrvatski gospodarski brod".
Panel je održan u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) u sklopu predstavljanja posebnog godišnjeg izdanja magazina The Economist: Svijet u 2020., koji je po prvi put objavljen na hrvatskom jeziku.
Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević poručuje da Hrvatska, kako bi ušla u zonu razvijenosti i odlijepila se od dna EU-a, mora projicirati svoje ciljeve na rast ekonomije od pet posto.
"Mi ćemo jednostavno morati iskreirati industriju koja nosi stope rasta i razvoja od pet posto", poručuje Kovačević i dodaje da nitko ne daje odgovor na pitanje koja je to industrija.
Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško očekuje da će Fortenova u idućoj godini zadržati lidersku poziciju u maloprodaji, pri čemu napominje da se Konzum na vrlo dobar način vratio na tržište.
Nakon pravnog i financijskog, kompanija sada radi na operativnom restrukturiranju, rekao je Peruško, napominjući da u grupaciji postoji velik broj non-core kompanija kod kojih se već krenulo s dezinvestiranjem.
Fortenovi je bitan fokus na tri vertikale - maloprodaji, proizvodnji hrane i pića te poljoprivrednoj proizvodnji, poručio je pritom Peruško.
Smatra i kako je potrebno naći model u kojem ćemo stimulirati radnu snagu da ovdje vidi razlog za ostanak, kao i model koji će omogućiti rast investicija.
Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić ističe kako je pitanje radne snage i njene kvalitete jedno od ključnih u turističkom sektoru danas, a bit će i slijedećih nekoliko godina.
Stoga apelira na smanjenje PDV-a u turizmu na 10 posto, koje bi dalo prostor za snažniji rast plaća i u većoj mjeri zadržalo radnu snagu, pri čemu napominje da su na tržištima u okruženju, poput Austrije i Slovenije, plaće značajno veće.
"Moramo pronaći okvir i način da se te plaće povećaju", poručuje Ostojić.
Član Uprave Ine Niko Dalić kaže da bi se kroz 7-8 godina kompanije mogle suočiti s nedostatkom kvalitetnih radnika u proizvodnji, što je primjerice slučaj u talijanskom Eniju, koji već sada razvija robote koji bi trebali zamijeniti ljude na radnim mjestima na kojima je to moguće.
Dalić ističe da će investicijski ciklus Ine u slijedećih pet godina iznositi oko 17 milijardi kuna, što u tradicionalno temeljno poslovanje, to jest istraživanje nafte i plina, a što između ostalog i u rafinerije.
Modernizacija rafinerije Rijeka podrazumijeva novi tehnološki iskorak, pri čemu će se u postrojenje za obradu teških ostataka uložiti četiri milijarde kuna, što bi trebalo dovesti do veće iskoristivosti prerade. Plan je da se za tu investiciju "potpiše ugovor i da se donese odluka krajem ove godine, što će se i dogoditi", kaže Dalić i poručuje da će 2023. riječka rafinerija biti jedna od najmodernijih u Europi, pri čemu bi trebala generirati novu milijardu kuna EBITDA-e.
Paralelno s investicijom u rafinerije u Rijeci ide se i u transformaciju sisačke rafinerije, gdje se predviđaju i novi pogoni za maziva, a Sisak bi trebao postati moderno logističko središte, rekao je uz ostalo Dalić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
