ZAGREB
Smolić: Kvaliteta i izvrsnost budućnost ugostiteljstva, treba mu i pomoć institucija
(Hina/EPA)
Kvaliteta i izvrsnost su budućnost ugostiteljstva, a da bi to postigli ugostitelji se moraju bolje organizirati te očekuju i pomoć institucija, prije svega ministarstava turizma, poljoprivrede i obrazovanja, poručuje uoči Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a predsjednik njezinog Ceha ugostitelja Joso Smolić.
Taj tradicionalni, 32. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a (Hrvatske obrtničke komore) ove će godine u Šibeniku od 24. do 26. studenoga iznova okupiti nekoliko stotina ugostitelja iz cijele Hrvatske i njihovih gostiju, uključujući i predstavnike državnih i lokalnih institucija, komora, strukovnih udruga i druge, s time da je prvi dan kongresa okupljanja, dok će radni dio biti druga dva dana.
Uz aktualnu problematiku i trendove u ugostiteljstvu i ukupno turizmu, kongres će raspraviti i teme važnosti korištenja domaćih namirnica u gastro ponudi za stvaranje prepoznatljivog proizvoda, strukovno obrazovanja i probleme u kurikularnoj reformi te nedostatak kadrova, zbog čega, kako ističe Smolić, ugostitelji i očekuju najviše pomoć i poteze spomenuta tri ministarstva nadležne za te procese.
"Kvalitetu ugostiteljske ponude treba temeljiti na kvalitetnoj domaćoj namirnici, kojih imamo i do koje bi lakše došli kada bi se udružili i mali proizvođači, OPG-ovi i drugi sa malim ugostiteljima da to mogu lakše i nabaviti. Izvrsnost s druge strane traži obrazovani i stručni domaći kadar, koji želi i voli raditi u struci, i kojemu za vrijeme školovanje treba više prakse u samim objektima, čega sada nema nikako dovoljno. Također bi dobro došlo više ciljane promocije hrvatske ugostiteljske ponude i ukupno enogastronomije, kao i daljnje rasterećenje od puno raznih nameta te fleksibilnija regulativa", naglašava u razgovoru za Hinu Smolić, koji je i sam ugostitelj u Šibeniku.
Plaće se povećavaju, no još uvijek nedostaje radnika
Napominje i da, iako se u strukovne ugostiteljske škole upisuje sve više mladih, posebice za kuhara, čemu pridonose i brojne TV kuharske emisije, ipak je još uvijek malo konobara i kuhara koji nakon završene škole ostaju raditi u struci.
"Moguće je da malo njih to i želi raditi, kao i da odlaze u inozemstvo zbog većih plaća, koje su se i u Hrvatskoj povećavale zadnje dvije-tri godine, da bi se ove godine to promijenilo do te mjere da su zbog nedostatka radnika ugostitelji čak u ponekim situacijama plaćali ljude onoliko koliko traže da bi ih zadržali", iznosi Solić, poručujući da su u svemu bitne i bruto plaće odnosno koliko se od njih 'oduzima' za sva davanja, što nije malo.
Kaže i da je uvijek bio pobornik prvenstvenog zapošljavanja domaćih radnika, a time i protiv uvoznih kvota, no kako se domaćih ne može dovoljno naći, smatra da su dobro došle te kvote te da se danas "bez stranih radnika ne može raditi".
Ugostitelji iz Ceha HOK-a u prosjeku pozitivno poslovali
Smolić uoči kongresa iznosi i podatke o 12 tisuća ugostiteljskih obrta u Hrvatskoj koji su u članstvu Ceha HOK-a, u kojemu je još i par tisuća obrtnika koji se bave turističkom djelatnošću, i koji ukupno zapošljavaju oko 20 tisuća djelatnika, ali kada im se dodaju i vlasnici obrta i objekata te članovi njihovih obitelji koji manje-više svi aktivno rade, dolazi se do oko 40 tisuća zaposlenih, za što kaže da je respektabilan broj.
"U prosjeku naši su ugostitelji obrtnici ove godine pozitivno poslovali, no kada se krene od Jadrana prema Slavoniji u tome ima velikih razlika, odnosno prihodi, zaposlenost i ulaganja na kontinentu, u Slavoniji i drugdje je manja nego na Jadranu, gdje je i potrošnja veća, najviše zbog stranih turista. Njih pak još nema toliko puno u unutrašnjosti zemlje da bi ugostitelji mogli povećati cijene na razinu onih jadranskih, pogotovo u ljetnoj 'špici', nego se cijene drže nižim jer ovise većinom o domaćim gostima, koji kako znamo, nisu u većini još visoke kupovne moći. To će se nadamo se promijeniti s razvojem turizma na kontinentu, ali do tada treba izdržati", ocjena je Smolića.
Iduće godine 'borba' za niži PDV na kavu, vino, pivo i prirodne sokove
O svemu tome će se govoriti i na kongresu, kao i o važnosti smanjenja stope PDV-a za ugostiteljstvo, odnosno na 13 posto za pripremanje i usluživanje jela, za slastice i dostavu hrane.
"Puno će biti bolje s tim nižim PDV-om, no iduće godine ćemo nastaviti intenzivno lobiranje za manji PDV i na kavu, vino, pivo i prirodne sokove u ugostiteljstvu, jer je važno da imamo sličnu stopu za sve ponude u ugostiteljstvu ako namjeravamo dalje investirati, zapošljavati, povećavati plaće i biti kreativni, inovativni i moderni u ponudi", smatra Solić.
Zaključuje i da je u zadnjih nekoliko godina, dijelom i zbog Michelinovih zvjezdica i preporuka, ali i novih ulaganja i modernizacije, porastao 'rejting' hrvatskog ugostiteljstva na međunarodnoj sceni, pogotovo što Hrvatska, kako drži, ima još izvornosti, ali da bi postali jača enogastro destinacija trebat će i više promocije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
