Ukupni krediti poduzećima su krajem veljače premašili 87 milijardi kuna, što je nominalno za 3,3 milijarde kuna ili četiri posto više nego u istom mjesecu godinu ranije, nastavivši godišnji rast dvanaesti mjesec zaredom, stoji u analizi Raiffeisen banke (RBA) objavljenoj u srijedu.

U odnosu na siječanj, krediti nefinancijskim trgovačkim društvima u veljači su bili viši za 0,3 posto.

Pritom je rast u cijelosti posljedica rasta deviznih kredita koji čine ukupno 63 posto kreditnih potraživanja banaka prema sektoru poduzeća. Uz mjesečni prirast od 0,5 posto devizni krediti poduzećima približili su se 54,9 milijardi kuna, što je 3,5 milijardi ili 6,8 posto više u odnosu na veljaču prošle godine, istaknuto je u analizi RBA koja se temelji na podacima Hrvatske narodne banke (HNB).

Iz RBA su napomenuli da je slabljenje kune u odnosu na euro utjecalo na viši iznos kunskog izraza deviznih kredita, za 1,7 posto na godišnjoj te 0,3 posto na mjesečnoj razini. S druge strane, naveli su analitičari, kunski krediti sektoru stanovništva nakon razmjeno snažnog rasta u siječnju, na kraju veljače zabilježili su blagi pad na mjesečnoj razini, za 0,1 posto, spustivši se na 32,2 milijarde kuna.

Godišnji prirast plasmana rezultat je rasta kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva. Unatoč polaganom smanjenju i četvrti mjesec za redom, za 0,2 posto, s iznosom od 36 milijardi kuna krediti za investicije na kraju veljače bili su viši za 1,4 milijarde kuna na godišnjoj razini, stoji u analizi.

S druge strane, nastavljen je mjesečni prirast kredita za obrtna sredstva. S mjesečnom stopom rasta od 0,8 posto u promatranom mjesecu premašili su 30 milijardi kuna te su za 905 milijuna kuna bili viši u odnosu na isti mjesec lani.

Za razliku od kredita za investicije, koji bilježe smanjenje u odnosu na kraj 2020. za 194 milijuna kuna ili 0,5 posto, krediti za obrtna sredstva viši su za 539 milijuna ili 1,7 posto.

"Jači rast potražnje za investicijskim kreditima očekujemo u drugom tromjesečju, a osobito nakon obuzdavanja pandemije i smanjenja neizvjesnosti"; napomenuli su analitičari.

Napominju i da ponuda iz nekomercijalnih izvora, poput raspoloživih EU-ovih sredstava, supstituira potražnju za komercijalnim kreditima i alternativnim financijskim proizvodima.

Navode i da dodatni negativni učinak na potražnju za komercijalnim kreditima dolazi od poduzeća koja su pogođena provedbom epidemioloških mjera, koja su koristila mjere za odgodu plaćanja obveza prema komercijalnim kreditorima pa im je ograničen pristup novim kreditima.

Konačno, među mjerama za zaštitu poduzeća u uvjetima epidemije je i odgoda procjene kreditne sposobnosti zajmoprimaca s iskazanim padom poslovnih prihoda u razdoblju epidemije, stoji u analizi te dodaje da tek nakon procjene kreditne sposobnosti se može očekivati dodatnu ponudu financijskih proizvoda tim poduzećima.

"No, opća tendencija rasta poduzetničkog optimizma trebala bi nadmašiti privremene barijere pa u sektoru poduzeća očekujemo ubrzanje rasta kredita na razinu iznad pet posto godišnje u 2021.", zaključili su iz RBA.

Povezane vijesti

• Međugodišnji pad ukupnih kredita poduzećima
• Mjesečni rast i međugodišnji pad kredita poduzećima za investicije
• Nastavljen rast kredita poduzećima za investicije