Irsko gospodarstvo moglo bi u slučaju drugog vala zaraze pasti gotovo 14 posto

(Hina/EPA)

Irsko gospodarstvo vjerojatno će ove godine pasti devet posto nastavi li vlada ublažavati mjere suzbijanja pandemije koronavirusa a bude li ih prisiljena ponovo uvesti, moglo bi potonuti gotovo 14 posto, procijenila je u petak središnja banka.

Irska je ovoga tjedna gotovo privela kraju oprezno popuštanje mjera zatvaranja gospodarstva, no veći dio sektora usluga još posluje ograničenim kapacitetom i međunarodni dolasci i dalje su strogo ograničeni, primjećuje Reuters.

Središnja banka procjenjuje da će se gospodarstvo ove godine smanjiti osam posto prema bazičnom scenariju, što je više-manje u skladu s procjenama iz travnja.

Stopa nezaposlenosti po novim bi procjenama do kraja godine trebala pasti na 12,5 posto, s 22,5 posto u lipnju, te u prosjeku iznositi sedam posto u 2022. kada bi se BDP trebao vratiti na pretpandemijsku razinu.

Prema nepovoljnom scenariju koji predviđa novi val epidemije u 2021. godini, gospodarstvo bi se ove godine smanjilo 14 posto a u 2022. ostao bi nekih pet posto slabiiji u odnosu na pretkrizne razine. Stopa nezaposlenosti u prosjeku bi ove godine iznosila gotovo 17 posto.

“Iako će razmjeri gubitaka u BDP-u u drugoj fazi suzbijanja virusa biti manji nego u prvoj, vjerojatno će biti tvrdokorniji i time štetniji po dugoročnu potencijalnu stopu rasta gospodarstva”, objavila je središnja banka u kvartalnom pregledu za gospodarstvo.

U oba scenarija pretpostavlja se da će Britanija s EU-om sklopiti sporazum o slobodnoj trgovini, što znači da se iduće godine neće uvoditi carine i kvote na robnu razmjenu.

Takav ishod umanjio bi stopu rasta irskog gospodarstva u 2021. godini za nešto manje od jednog postotnog boda, dok bi prelazak na uvjete Svjetske trgovinske organizacije (WTO) početkom 2021. siječnja mogao izazvati ozbiljne gospodarske poremećaje.

To bi srezalo stopu rasta BDP-a u 2021. godini za gotovo tri postotna boda, predviđa središnja banka.

Kriza bi mogla produbiti ekonomski jaz između ruralnih i urbanih područja, upozorio je dužnosnik središnje banke Mark Cassidy.

Nova će vlada možda morati usvojiti dodatne poticaje kako bi poduprla oporavak gospodarstva ali će morati također osmisliti i vjerodostojan plan vraćanja proračunskog deficita i javnog duga na znatno niže i održive razine, naglasio je Cassidy.