ZAGREB
HNB: U drugoj polovici 2020. registrirano 205 krivotvorenih novčanica svih valuta
(Hina/EPA)
U Hrvatskoj je od srpnja do prosinca 2020. registrirano 205 komada krivotvorenih novčanica svih valuta, što je u odnosu na prvo polugodište manje za 17,7 posto, a čak 95,3 posto manje nego u drugom polugodištu 2019. godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Statistika središnje banke pokazuje i da se više od polovine krivotvorina u drugom polugodištu 2020. godine odnosi na novčanice eura - 108 komada, a s udjelom od 29,3 posto slijede krivotvorine novčanica kuna. U drugoj polovini prošle godine izdvojeno je 60 komada krivotvorenih novčanica kune, što je za 73,7 posto manje u odnosu na drugo polugodište 2019. godine (kada ih je bilo registrirano 228 komada).
"U usporedbi s prvim polugodištem 2020. iz optjecaja je izdvojeno 38,1 posto manje krivotvorenih novčanica kuna, što je izravno povezano s pojavom pandemije virusa SARS-CoV-2, nametnutim ograničenjima koja se tiču putovanja i posljedično smanjenjem broja dolazaka turista", tumače analitičari središnje banke.
Navode i kako se, uzme li se u obzir da su prosječno u drugom polugodištu 2020. u optjecaju bila 283,4 milijuna komada novčanica kune, može utvrditi da je na jedan milijun komada originalnih novčanica u optjecaju tijekom drugog polugodišta prošle godine evidentirano prosječno 0,7 komada krivotvorenih novčanica kune.
Po podacima HNB-a, najčešće krivotvoren apoen domaće valute bila je novčanica od 500 kuna s registriranih 29 krivotvorina, što je udio od 48,3 posto, a novčanice od 200 i 20 kuna zajedno imaju udio od 41,6 posto u ukupnoj količini registriranih krivotvorenih novčanica kune.
U ukupnoj količini od 205 komada krivotvorenih novčanica svih valuta u razdoblju od srpnja do prosinca prošle godine najveći udio - 52,7 posto imaju krivotvorine eura, a registriranih 108 komada je smanjenje za čak 97,3 posto u odnosu na drugo polugodište 2019. godine, kada je iz optjecaja bilo izdvojeno čak 4.056 komada krivotvorenih novčanica eura. U odnosu na prvo polugodište 2020. iz optjecaja je izdvojeno 16,3 posto manje krivotvorenih novčanica eura.
Po podacima HNB-a, najčešće krivotvorine eura bile su novčanice od 50 eura, s udjelom od 37 posto, te novčanice od 20 i 100 eura, koje zajedno imaju udio od od 37 posto u ukupnoj količini registriranih krivotvorenih novčanica eura.
Krivotvorine ostalih valuta imaju manje udjele u ukupnom broju registriranih krivotvorina novčanica - američkog dolara 8,8 posto, funte 5,8 posto, švicarskog franka 1,9 posto, a krivotvorene novčanice konvertibilne njemačke marke i poljskog zlota imale su udjele od po 0,5 posto.
"Krivotvorine registrirane u drugom polugodištu 2020. nisu izazvale znatniju financijsku štetu niti su količinom i kvalitetom izrade izazvale poremećaje u poslovanju s gotovim novcem u specijaliziranim institucijama ili u javnosti. Jedan od razloga smanjenja broja krivotvorenih novčanica kuna u promatranom razdoblju 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. godine jesu poduzete mjere predostrožnosti radi sprječavana širenja pandemije virusa SARS-CoV-2, a koje se odnose na zatvaranje ugostiteljskih i sportskih objekata, ograničavanje broja potrošača u trgovačkim lancima, kao i ograničavanje putničkog prometa", ističu iz središnje banke.
No, upozoravaju i kako se, unatoč smanjenju broja registriranih primjeraka krivotvorenih novčanica, rizik od pojave i zaprimanja krivotvorenog novca ne može isključiti i uvijek se u poslovanju s gotovim novcem mora uzeti u obzir mogućnost prijevare.
Tehničkom analizom krivotvorenih novčanica utvrđeno je da krivotvoritelji često imitiraju pojedina zaštitna obilježja poput zaštitne niti, vodenog znaka, holograma i optički promjenjive boje, napominju iz HNB-a, iz kojega građane pozivaju na pojačan oprez, a institucije i tvrtke koje posluju s gotovim novcem na primjenu odluka HNB-a o uvjetima obrade i redistribuiranja novčanica.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
