SISAK
Građevni materijal kao temelj obnove
(Hina/EPA)
Više od 50 posto ukupne količine otpada u Hrvatskoj čini građevinski otpad, a nakon razornog potresa na Banovini krajem prošle godine, njegova količina stalno raste te bi njime trebalo racionalno gospodariti.
Zbog toga se na konferenciji u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, održanoj u utorak u Sisku, raspravljalo o tome kako racionalno gospodariti građevnim otpadom, čijih se oko 70 posto recikliranjem može ponovo koristiti. U središtu pažnje također je bila i proizvodnja kvalitetnog građevnog materijala, koji će se koristiti prilikom obnove.
Kako je rečeno, potres koji je pogodio Banovinu i Zagreb ostavio je iza sebe velike količine građevnog otpada, čije zbrinjavanje trenutno predstavlja problem, no uspostavom kvalitetnog sustava obrade on može postati vrijedan novi proizvod.
Ako se uzme u obzir da su nakon potresa na području Sisačko-moslavačke županije ostale tisuće tona građevinskog otpada, nameće se i potreba primjene mjera kojima će se njegova količina smanjivati.
Upravo je tim nastojanjima bila posvećena konferencija "Industrija građevnog materijala i gospodarenje građevnim otpadom u vrijeme covida i obnove od potresa", čiji su pokrovitelji bili Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Kako je uvodno naglasila potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, domaća građevinska industrija je uključena u proces obnove, načinjen je katalog s proizvodima koji je najviše koriste pri obnovi na razorenom području, a sadrži oko 1500 novih proizvoda. Stoga se ovom prilikom najviše govori o domaćoj proizvodnji građevinskih proizvoda i građevinskom otpadu kao sekundarnoj sirovini, rekla je Čagelj.
Sisačko-moslavački dožupan Mihael Jurić naglasio je značaj teme o kojoj se raspravlja za nastavak obnove. Kao Petrinjac, spomenuo je da se već uvjerio da je postupak razvrstavanja i reciklaže otpada već počeo.
Član uprave Samoborke Tomislav Trčak izrazio je uvjerenje da će uspjeti zadovoljiti sve potrebe u obnovi nakon potresa.
"Već smo prije potresa u Zagrebu i na Banovini radili na povećanju kvalitete našeg građevinskog asortimana, po čemu smo se već približili našim europskim konkurentima sa svim europskim certifikatima. Vjerujem da ćemo uspjeti zadovoljiti sve potrebe obnove", rekao je Trčak.
Član uprave Centra za reciklažu CE-ZA-R Željko Teufel potvrdio je da je vrlo važno iskoristiti golemi potencijal građevinskog otpada, ali uz praćenje ekonomskih aspekata njegovog iskorištavanja.
"Kako bi se u Hrvatskoj povećale količine recikliranog građevinskog otpada, potrebno je nadograditi sustav uspostavom reciklažnih dvorišta i centara za uporabu građevinskog otpada. Samo tržište će nam kroz manjak resursa nametnuti da se građevinski otpad svake godine koristi što više kao značajan resurs u gradnji", kaže Teufel. Dodao je kako je ministarstvo u suradnji s građanima na stradalom području provelo kvalitetno recikliranje građevinskog materijala, koji se trenutačno koristi za nasipavanje puteva, i na raspolaganju je lokalnoj zajednici.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mile Horvat naglasio je izazove koji se nakon potresa postavljaju pred našu građevnu industriju. "Mislimo da je to za našu industriju dobra perspektiva. Osim toga, važno nam je da u postupku obnove u objekte ugradimo što više domaćih proizvoda, što je jedna od važnijih poruka s našeg skupa u Sisku. Isto tako dosad nismo baš mnogo građevnog otpada pretvorili u sirovinu, pa je ovo poticaj da i na tom segmentu gospodarenja otpadom, što veće količine otpada vratimo u njegovu temeljnu namjenu", zaključio je Horvat.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
