ZAGREB
Digitalna kolekcija hrvatske nematerijalne baštine na Google Arts&Culture
(Hina/EPA)
Više od 20 dobara hrvatske nematerijalne baštine suradnjom Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Google Arts&Culture, Muzeja Sinjske alke te Muzeja za umjetnost i obrt okupljeno je u digitalnu kolekciju koju sada online može vidjeti cijeli svijet, rečeno je u četvrtak na online predstavljanju tog projekta.
Pod nazivom "Putujte u Hrvatsku s Google Arts&Culture - Hrvatska: Srca i zanati" na web stranici artsandculture.google.com/project/croatia-intangible-heritage zainteresirani mogu otkriti priče o hrvatskoj materijalnoj baštini i tradiciji kroz prikaz zanata, svečanosti/festivala, glazbe, hrane i ljudi.
Projektom, na kojemu se radilo oko godinu dana, uz ostalo su obuhvaćeni izrada čipke od Agave u benediktinskom samostanu u gradu Hvaru, viteški turnir Sinjska alka, tribunjska utrka magaraca, Nijemo kolo iz Dalmatinske zagore, klapsko pjevanje, priprema Zagorskih štrukli, a opisana je i narodna pjesma bećarac i dr.
Uz korištenjem Googleove značajke Street View ljudi diljem svijeta u toj se 'kolekciji' mogu i virtualno kretati po mnogim mjestima koja, kako opisuju u Googleu, oduzimaju dah, od jadranske obale, mora i podmorja, do Korčule i plesa mačeva Moreške, preko otoka Lastova do Dubrovnika i okolice i mnogim drugim.
Naglašavajući kako je Hrvatska jedna od zemalja s najvećim brojem dobara nematerijalne kulturne baštine na popisu UNESCO-a, direktor Google za regiju Adriatics Joško Mrndže zahvalio se svim partnerima u projektu, za kojeg je kazao da ga nije bilo lako realizirati u ovo pandemijsko vrijeme, ali su uspjeli.
"Prekrasan je taj spoj tradicije i moderne tehnologije kojim je omogućen ovakav projekt. Pogledajte samo video "Zvuci Hrvatske", u kojemu se čuju i vide konji u galopu, 'lupanje' igle za vez galop konja, mekano 'udaranje' svježim tijestom. Važno je to i za turizam, jer mu daje novi vrijedan digitalni alat za promociju, ali i inače takav materijal na jednom mjestu zanimljiv je i za one u Hrvatskoj i šire u svijetu", ocijenio je Mrndže.
Za platformu Google Arts&Culture kazao je da je nastala prije 10-ak godina s ciljem očuvanja i promocije odabranih aspekata svjetske nematerijalne kulturne baštine, dok su direktor te platforme Amit Sood i menadžerica na toj platformi Liudmila Kobyakova, u online javljanju iz Londona naglasili da je na toj Google platformi sada više od više od 2.000 kulturnih institucija iz 80 zemalja.
Hrvatsku su oboje označili "očaravajućom, unikatnom i drugačijom zemljom u smislu kulture i baštine", dodajući da su u sklopu tog projekta na kojemu su radili oko godinu dana, i puno naučili ne o Hrvatskoj i o njezinoj tradiciji, starima zanatima, pripremi hrane i drugom.
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić poručio je da je to nastavak dugogodišnje uspješne suradnje HTZ-a s Googleom, u sklopu koje se iznova pokazuje da u Hrvatskoj svatko može naći puno kulturnih i tradicijskih doživljaja i atrakcija.
"Vjerujemo da će i ta kolekcija i priče sa Google Arts&Culture motivirati dolaske u Hrvatsku, da se i uživo pogleda što je sada online. A i ova je izazovna i zahtjevna turistička godina tražila brzo prilagođavanje i više nego do sada sada pokazala se važnost digitalnih kanala komunikacije i pomocije", kazao je Staničić.
Umjesto najavljene ministrice turizma i sporta, u predstavljanje tog projekta online se uključio državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Frano Matušić, koji je istaknuo da je kultura jedan od važnijih motiva putovanja za oko 40 posto turista u svijetu te da se u Hrvatskoj ima što vidjeti s obzirom na njezinu bogatu raznolikost nematerijalne, materijalne i kulturne baštine.
"Vjerujem da će i ovaj projekt pridonijeti osvješćivanju i domaćih ljudi i turista o vrijednostima koje u Hrvatskoj postoje za cijeli svijet, i da ih treba čuvati i poštovati", poručio je Matušić.
Cijeli projekt prati i Googleov blog u kojemu se detaljnije opisuje Hrvatska i njezina baština, s naglaskom na zanate poput ručne izrade drvenih igračaka i slatkih keksa "licitara" u obliku srca; na ljude i bogate živopisne narodne nošnje, poput alkarskih odora, ali i boja Riječkog karnevala; na festivale tijekom cijele godine, te na mjesta ali ovaj puta skreću pažnju na suhozid koji je ostao tradicija gradnje od plemena iz 9. stoljeća do danas.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
