(Hina/EPA)
Međugodišnji pad BDP-a od 0,7 posto u prvom tromjesečju ove godine je puno bolji rezultat od očekivanja, rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.
Naime, kako je rekao, iako je BDP pao četvrti uzastopni kvartal, većina pokazatelja imala je pozitivna kretanja, primjerice industrijska proizvodnja, trgovina na malo, obujam građevinskih radova i robni izvoz.
Godišnji je pad zabilježen kod osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a, no on je bio vrlo blag - samo 0,4 posto, rekao je premijer.
Istaknuo je kako posebno ohrabruje rast BDP-a u prvom kvartalu u odnosu na posljednji kvartal prošle godine za 5,8 posto.
"Hrvatska se ovakvim kretanjima gospodarskih aktivnostima može staviti u kontekst prosjeka EU-a, dapače, na razini EU-a međugodišnji pad BDP-a je minus 1,8 posto, pri čemu je od 21 članice za koju su zasad dostupni podaci rast ostvaren samo u Francuskoj, Litvi i Slovačkoj", rekao je premijer.
Prema procjenama EK-a, s rastom od pet posto u 2021. godini, Hrvatska bi, dodao je, trebala dijeliti 4. mjesto u EU-u po rastu BDP-a, a za 2022. projicirani je rast 6,1 posto, koji je među najvećim a u EU-u,. zaključio je premijer.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To je četvrto tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je pad iznosio 7,2 posto.
Pad gospodarstva u prvom tromjesečju posljedica je daljnje slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava pala je u proteklom kvartalu za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je znatno manji pad nego u prethodnom kvartalu.
Izvoz roba i usluga pao je, pak, za 0.9 posto na godišnjoj razini, također znatno sporije u odnosu na prethodno tromjesečje. Pritom je izvoz roba porastao 8,3 posto, dok je izvoz usluga potonuo 18,6 posto.
Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 1 posto, dok je uvoz usluga pao 19,7 posto.
No, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 4,2 posto u prethodnom kvartalu.
Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto na godišnjoj razini.