veliki razgovor
Pavao Vujnovac: "Fortenova nije na prodaju!"
(Foto Telegram)
Pavao Vujnovac, osnivač Energije Naturalis (ENNA), PPD-a te većinski vlasnik i predsjednik Upravnog odbora Fortenove, u proteklih godinu i pol dana otkako je najavio pa onda i realizirao preuzimanje Fortenove rijetko daje intervjue, no u razgovoru za Pogled odlučio je otkriti neke od svojih budućih poslovnih poteza, ali i demantirati neke od glasina.
Ne samo da najavljuje veliki investicijski zamah Fortenove, nego i njezino širenje u regiji preuzimanjem lokalnih kompanija, a ujedno objašnjava i zašto se odlučio odreći cjelokupnog Fortenovinog agrobiznisa i zašto buduću inicijalnu javnu ponudu dionica Fortenove ne želi izlistati na Zagrebačkoj burzi.
Brojne su glasine da je Fortenova na prodaju, odnosno među investicijskom zajednicom čak je aktivna glasina da je "stvar" zaključana i da će se transakcija službeno objaviti nakon ljeta?
– Fortenova grupa nije prodana i nije na prodaju. Kratko i jasno. I do mene su došle takve glasine, ne znam gdje je izvor toga, ali ponavljam – Fortenova grupa ide dalje, s visokim ambicijama i istim vlasnicima.
Odgovorni vlasnici
Nisu glasine, ozbiljni strani poslovni portali pisali su o tome da je CVC fond, koji se ranije spominjao u kontekstu kupovine Tommyja i Studenca, blizu zatvaranja transakcije. Slovenski mediji su pak pisali da kupuju Mercator…
– Ne mogu ulaziti u medijske natpise, ali ponavljam – ne prodajemo Fortenova grupu pa tako ni Mercator. Naprotiv, intenzivno radimo na optimizaciji poslovnih procesa i povećanju profitabilnosti, pogotovo u maloprodaji. Sustav nikad dosad nije uspio do kraja iskoristiti ekonomiju volumena, odnosno potencijalnu snagu koju ima.
Određene funkcije će se centralizirati, objedinjeno nastupiti prema dobavljačima kako bismo – u konačnici – našim zaposlenicima i kupcima mogli ponuditi bolje uvjete, odnosno jeftiniju cijenu u trgovinama.
Ne prodajete maloprodajne kompanije, ali prodali ste tvrtke iz Fortenovinog agrobiznisa. Najprije je dio prodan Podravki, a sad je i porečka Agrolaguna prodana Badelu. Prodajete li još nešto? Što ostaje u Fortenovi?
– Više puta sam ponavljao da smo preuzeli Fortenova grupu, ali istovremeno i njezin dug. I značajnu kamatu koju zaračunava kreditor. Vlasnici moraju biti odgovorni prema svojoj imovini, ali i zaposlenicima i dobavljačima. Ne smijemo i nećemo doći u situaciju u koju je upao vlasnik ondašnjeg Agrokora kad nije plaćao svoje obveze, a dug prebacivao na dobavljače koji su ga de facto kreditirali.
Danas Fortenova grupa uredno izvršava svoje obveze prema svima i vraća svoj dug. U tom kontekstu smo se odlučili odreći cjelokupnog agrobiznisa, u što spada i Agrolaguna. Moram istaknuti da je cjelokupni poljoprivredni biznis ostao u domaćim rukama, odnosno prodan je snažnim hrvatskim kompanijama koje će im ojačati tržišnu vrijednost i poziciju te očuvati zaposlenost.
Badel u Agrolaguni je logičan korak, ima iskustva u istoj industriji i sigurno će povećati proizvodnju. Ista situacija je i s Podravkom i kupovinom Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci.
Pritom moram istaknuti kako je Podravka završila transakciju u suradnji s EBRD-om. Zašto? Jer su neki politički akteri uporno ponavljali da će mirovinski fondovi financirati njezino preuzimanje poljoprivrednog biznisa. Ne samo da se to nije dogodilo, već će hrvatski mirovinski fondovi, kao vlasnici Podravke, povećati vrijednost svog portfelja, odnosno buduće mirovine koje će isplaćivati bit će veće.
Mi nastavljamo dalje, s fokusom na maloprodaju, preradu hrane te proizvodnju mineralne vode te izraženijim regionalnim ambicijama. Važna poruka koju želim poslati i da smo prodali ono što je u našoj viziji nestrateški asset. Zašto?
Zašto trenutni rad na optimizaciji i većoj profitabilnosti? Zato da bismo se mogli fokusirati na onaj dio Grupe koji smatramo strateškim. Tako ćemo moći ostvariti daljnji rast upravo tog dijela biznisa, investirati pa krenuti i s korakom dalje.
Naime, vjerujem kako će Fortenova grupa uskoro biti spremna za nove akvizicije u maloprodaji u Adria regiji. Zanimljivi su nam i proizvođači vode u široj regiji, tu ima ogromnog potencijala za Jamnicu.
Smanjena zaduženost
Do kraja ožujka omjer neto duga i operativne dobiti nije smio biti veći od 2,80:1 jer bi u protivnom Fortenova, zbog založnog prava vašeg kreditora HPS-a, morala pokrenuti proces prodaje divizije Maloprodaje ili Pića, odnosno Konzuma ili Jamnice. Kakva je situacija? Je li Fortenova u obvezi pokretanja procesa prodaje Konzuma ili Jamnice?
– Riječ je bilo samo o pokretanju procesa prodaje, odnosno instrumentu osiguranja koji je HPS nametnuo. O pokretanju prodaje nema govora. Kao što sam rekao – plaćamo svoje obveze i vraćamo dug.
Omjer neto duga i operativne dobiti je debelo ispod omjera koji spominjete. Evo, mogu vam ekskluzivno istaknuti kako je trenutačna zaduženost otprilike u rangu 2 puta omjer duga i operativne dobiti.
HPS je u studenom prošle godine odobrio refinanciranje duga po obveznicama u iznosu od 1,1 milijardu eura jer Fortenova nije uspjela dogovoriti zaduženje kod komercijalnih banaka. Koji je status refinanciranja obveza? Kako danas banke gledaju na Fortenovu, jesu li vas spremne kreditirati? Jesu li se stekli uvjeti da ove godine Fortenova napokon stekne kreditni rejting?
– Fortenova grupa će ove godine dobiti kreditni rejting. I to vrlo brzo jer ćemo osigurati stabilno i dugoročno financiranje. Prije nešto manje od godine dana rekao sam da su financijske institucije svjesne da nam brzo treba određena količina novca i da prema tome kreiraju svoje ponude, ali i da nećemo pristati na bilo koje uvjete.
I nismo pristali. Dogovoren je kratkoročniji nastavak suradnje s HPS-om. I dalje s visokom kamatom, ali i prilikom da dezinvestiramo dio biznisa, smanjimo dug i krenemo u novu rundu pregovora s fondovima i komercijalnim bankama.
Sad je zato situacija značajno drugačija, dug je manji. Vidjeli su svi da se ne bojimo donositi odluke, da mislimo ozbiljno i imamo viziju što hoćemo. U tom kontekstu, trenutačno se vode drugačiji razgovori oko refinanciranja. Do lipnja će znati svi detalji, ali novi uvjeti i kamata omogućit će Fortenova grupi pokretanje značajnijeg investicijskog ciklusa.
Razumijem utjecaj nepovoljne cijene refinanciranja s kamatom od 11 posto, ali imate li neke novosti oko investiranja? Što ste radili po tome pitanju?
– Da, nije lako u ovim okolnostima govoriti o investiranju, ali svejedno je u zadnje vrijeme Fortenova grupa značajno ulagala, u kumulativu više od 100 milijuna eura godišnje. Prvenstveno je riječ o ulaganjima u proizvodne i logističke kapacitete.
U tom smjeru nastaviti ćemo i ove godine jer imamo značajne potrebe za optimizacijom logističkih operacija, ponajviše u Sloveniji, ali i u drugim zemljama u kojima posluje Grupa. Želim također naglasiti kako je samo prošle godine čak 100 milijune eura uloženo u povećanje plaća radnicima.
Nismo "zli" trgovci
Prošlu godinu obilježilo je divljanje potrošačkih cijena u maloprodaji, odnosno inflacija, što je rezultiralo serijom bojkota trgovačkih lanaca u siječnju i veljači. S druge strane, Konzum je na Vladinu listu proizvoda s ograničenim cijenama nadodao još dvjestotinjak svojih proizvoda, no potrošači su unatoč tome i Konzum odlučili bojkotirati. Je li bojkot utjecao na poslovanje Konzuma?
– Ispravio bih vas, pravom divljanju cijena svjedočili smo u sektoru usluga i građevini. To potvrđuju sve analize koje su pripremljene, ali i zdravi razum. Pojedine usluge otišle su u zadnje vrijeme nekoliko puta gore, a cijene stanova i stanarina najmanje za duplo. Cijene u maloprodaji nisu rasle tom stopom.
Ako dublje analizirate što je u potrošačkim cijenama najviše raslo riječ je o, primjerice, kavi i čokoladi, odnosno proizvodima koji trpe zbog globalnih poremećaja u opskrbi sirovina.
Čini mi se da se orkestrirano u javnosti stvorio narativ o "zlim" trgovcima, iako su trgovci jedini jasno prezentirali svoje marže i istaknuli da one nisu rasle u proteklom razdoblju. Pritom je Konzum jedini lanac koji ima webshop s transparentno istaknutim cijenama cijelo vrijeme, sudjeluje u svim akcijama Vlade RH. Dao je svoje cijene za ranije "bijele liste", dok drugi nisu, a i sad je dogovorio akcije s domaćim proizvođačima.
Želim istaknuti još jednu stvar, Konzum je trgovački lanac koji na svojim policama ima više od 60 posto proizvoda domaćih proizvođača, distributera i poljoprivrednika. Na našim policama možete, primjerice, vidjeti cjelokupne asortimane domaćih proizvođača kave, čokolade, sokova, pašteta i slično, dok u stranim trgovačkim lancima takvih proizvoda ili nema ili su simbolički zastupljeni. Njih ta domaća roba ne zanima.
Ista situacija je u Sloveniji i Srbiji s njihovim proizvodima na policama Mercatora i IDEA-e. Tako pozitivan "multiplikator" kupovine, odnosno bojkota tih lanaca, nosi puno veće posljedice za domaće gospodarstvo nego kod strane konkurencije. To je činjenica i netko je mora izgovoriti.
Dobro, ali tijekom bojkota su se ipak trgovci i dobavljači međusobno optuživali za rast cijena. Koliko, dakle, u maloprodajnoj cijeni proizvoda sudjeluju dobavljači, a koliko trgovačke marže?
– Trgovci su zadnji u lancu poskupljenja i na njega imaju najmanji utjecaj. Rekao sam da su jasno prezentirali svoje marže. Kod potrošačkih cijena imamo proizvođača, distributera i trgovca koji imaju svoju određenu kalkulaciju, ali samo se trgovac označava kao "pohlepan".
U graditeljstvu nema takvog lanca, a cijena stanovanja otišla je nekoliko puta gore. Isto je i s uslugom, a o turizmu ne moramo ni govoriti. Sve to ulazi u postotak inflacije o kojem čitamo.
Volio bih, primjerice, da u Hrvatskoj narodnoj banci jasnije u javnosti komuniciraju i brane ono što govore na zatvorenim sastancima. Upravo njihove analize pokazuju da inflacija u Hrvatskoj ima drugačije korijene u odnosu na onu u drugim EU zemljama. Kod nas je inflacija, kako ističe HNB, ponajviše potaknuta velikim rastom potrošnje, uslijed rasta plaća, ponajviše u javnom sektoru.
Rijeka Gateway ?
Osim u trgovinu i energetiku, vaša tvrtka Enna ulaže i u promet i logistiku, a jedno od najvećih ulaganja su u projekt Rijeka Gateway zajedno s kompanijom APM Terminals, vrijedna 380 milijuna eura. Riječ je o jednom od najvećih ulaganja u logističku infrastrukturu u Hrvatskoj. Što će taj projekt donijeti riječkom bazenu, ali i cijeloj Hrvatskoj?
– Rijeka Gateway ulazi u svoju završnu fazu i sad već i građani Rijeke mogu vidjeti koliko će biti impresivan. Postavljene su sve ship-to-shore dizalice koje već sad ukrašavaju vizuru grada.
Ugrađuje se i ostala oprema, poput velikih regala za reefer kontejnere, terminal u potpunosti za svoje potrebe koristi energiju iz obnovljivih izvora i imat će najviše sigurnosne i ekološke standarde. Vjerujem da će sve biti spremno za početak rada do kraja listopada.
Riječ je o projektu koji je od nacionalnog i strateškog interesa, ne samo za Hrvatsku, već i Europu, ukupno ulaganje bit će vjerojatno i veće od iznosa koji spominjete.
Rijeka Gateway imat će pozitivan učinak na rast BDP-a i carinskih prihoda, a već sad pozicionira Hrvatsku na svjetskoj logističkoj karti. Rijeka će postati jedna od rijetkih europskih luka unutar Maerskove mreže, ključna za prijevoz roba prema srednjoj i istočnoj Europi.
Potencijal Rijeke, o kojem se govori već desetljećima, napokon će se ostvariti – ali to će biti moguće samo ako značajno ubrzamo izgradnju i modernizaciju nacionalne željezničke infrastrukture.
Terminal je praktički gotov, ali od završetka modernizacije pruge još smo daleko. Kada roba stigne u luku, ključno je koliko je brzo možete otpremiti do finalnog odredišta jer to osim vremena utječe i na troškove.
Dakle, to je pitanje konkurentnosti. U ovom trenutku, bez nizinske pruge, sporiji smo od, primjerice, Kopra i od Trsta. Terminal će moći ispuniti svoj puni potencijal.
Pozicije u "carinskom ratu" nisu jednosmjerne
Zadnjih dana svjedočimo kako je nova američka administracija uvela carine na niz proizvoda, ali ne i na naftu i plin. Burze su praktički "poludjele", što se događa na plinskom tržištu? Ima li reakcije i što možemo očekivati?
– Da, za naftu i plin postoji iznimka i zbog toga u početku burze uopće nisu reagirale. Zadnjih nekoliko dana svjedočimo da plin prati cijene nafte koje su drastično pale.
Pretpostavljam da cijene padaju jer se projicira pad ekonomske aktivnosti i recesija, što uzrokuje i manju potrošnju energenata. Nafta je s jedne strane konkurentni energent plinu, a s druge strane cijena za dio plinskih ugovora određuje se prema cijeni nafte. Tako da sam pad cijena nafte značajno utječe i na plinsko tržište.
Teško je procijeniti što će se dogoditi u ovom trenutku, tržišta su u kaosu. Primjerice, prošli tjedan je LNG uvoz u Europu pao 25 posto. Zato je nezahvalno bilo što prognozirati, ali postoje različite procjene.
U teoriji, carinski rat između SAD-a i Kine mogao bi dugoročno pozitivno utjecati na Europu, barem u kontekstu plina. Kinezi imaju alternative u opskrbi LNG-om na istoku, samim time više LNG-a iz SAD-a postaje dostupno europskom tržištu i po potencijalno povoljnijoj cijeni.
Europa ovisi o LNG-u, ali su i američki terminali pozicionirani tako da najkonkurentnije mogu isporučivati upravo nama. Pozicije nisu jednosmjerne, kako se često prikazuje ili pokušava složiti u političkim narativima s obiju strana Atlantika.
Izaći ćemo na burzu, ali ne u Hrvatskoj
Još krajem 2023., kada ste iskazali namjeru za preuzimanjem Fortenove, najavili ste mogućnost javne ponude dionica, ali na inozemnom tržištu. Je li i dalje aktualan plan o IPO-u i zašto na stranim, a ne na domaćem tržištu kapitala? Zagrebačka burza vapi za takvim izdavateljima.
– Kad smo poslali ponudu za preuzimanjem, odmah sam rekao da nam je plan kompaniju u potpunosti stabilizirati, refinancirati i pripremiti za rast te onda spremiti izlazak na burzu putem inicijalne javne ponude.
Od tog plana nismo odustali i vrlo vjerojatno ćemo ga realizirati u idućem razdoblju. Naravno, kad osjetimo da je kompanija spremna za to, ali i kad tržišne okolnosti budu pozitivne. Ključna stvar kod izlaska su, dakako, rezultati, ali i prezentacija i pravi trenutak.
Sve ovo što se trenutačno događa u svijetu, situacije na burzama i geopolitičke okolnosti nisu pozitivne okolnosti za IPO kompanije ovakve veličine. Opet mogu ponoviti da smatram kako je za Fortenova grupu dobro i važno da bude u (su)vlasništvu institucionalnih investitora.
Što se tiče lokacije, u ovom trenutku ne znam gdje će biti, ali znam da neće u Hrvatskoj. Iskustvo mi je pokazalo da se kod nas sve politizira, politički proziva bez trunka odgovornosti. Kompaniji, a još više meni, to ne treba.
Trgovački sud u Parizu nije prihvatio zahtjeve Saifa Alketbija protiv francuske investicijske banke Lazard Frères SAS, koja je bila savjetnik Fortenova grupe u procesu vlasničke transformacije, označivši ih kao "potpuno neosnovane". Je li obijesno parničenje sa šeikom konačno privedeno kraju?
– Ne znam. Ne mogu i ne želim komentirati postupke drugih. Najvažnija mi je stabilnost i prosperitet kompanije i njezinih zaposlenika.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
