Bojkot trgovina održan u petak zbog previsokih cijena izazvao je lavinu komentara i dobio podršku većeg dijela javnosti, sindikata, udruga za zaštitu potrošača i pojedinih ministara, dok trgovci i menadžeri u tom sektoru privrede ne vide i ne prihvaćaju svoj dio odgovornosti za rast cijena, koji građani smatraju neopravdanim. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju da je bojkot bio izrazito štetna akcija u kojoj nema pobjednika.

– Nije samo država izgubila prihode, nego i jako velik broj ljudi može imati štetu s obzirom na to da je u trgovini zaposleno 200 tisuća ljudi, u poljoprivrednoj proizvodnji 20 tisuća plus ogroman broj zaposlenih u turizmu koji snažno ovisi o infrastrukturi trgovine i poljoprivredne proizvodnje. Moglo se i bez bojkota na način da građani povećaju stopu štednje, odnosno omjer štednje u odnosu na dohodak, tako što će obazrivije i racionalnije trošiti, kao potrošači na Zapadu, i time natjerati tržište da samo regulira, odnosno snizi cijene pojedinih proizvoda, komentirao je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca dr. Hrvoje Stojić nedavno održani bojkot trgovina.

Država uzme više

Dodaje da je jedan od glavnih razloga rasta cijena u Hrvatskoj snažna državna intervencija u trošak rada, odnosno snažno povećanje plaća zaposlenih u javnom sektoru i minimalca što je podiglo kupovnu moć građana i potrošnju na koju su trgovci reagirali podigavši cijene, umjesto da stvara uvjete za ulaganja u domaću poljoprivrednu proizvodnju, gdje imamo slučajeve da su komunalni doprinosi veći od troška rada, odnosno država više uzme sebi nego što ostane za plaće radnicima.

S obzirom na to da je jedan od glavnih povoda za bojkot bila visina trgovačkih marži, Stojić podsjeća da se bruto marže na hranu i pića u trgovačkim lancima nisu povećavale od 2019. godine te da su za tri posto niže od prosjeka Europske unije.

– Umjesto interveniranja u tržišne mehanizme, HUP se zalaže za ciljane socijalne mjere, prema kriteriju imovinskog cenzusa, koje bi pomogle najranjivijim, socijalno ugroženim građanima u kupnji prehrambenih namirnica umjesto preširokog rasipanja socijalnih transfera, navodi Stojić.

Razlozi rasta cijena hrane slojeviti su i nisu utemeljeni u politikama, odnosno poslovnim modelima trgovačkih lanaca, ističe dalje Stojić i napominje da su, pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane pod utjecajem mnogih drugih čimbenika poput već spomenutog snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU od 20,3 posto, te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata, povećanja troška inputa, naročito rada i energenata, kao i povećanog neto uvoza.

Što se poslovnog modela trgovačkih lanaca tiče, treba istaknuti da su domaći trgovački lanci u daleko nepovoljnijem položaju prema stranim lancima u Hrvatskoj jer domaći lanci strane brendove ne mogu nabavljati direktno od proizvođača nego preko nekoliko dobavljača koji imaju ugovore za strane robne marke, a svaki od njih u dobavnom lancu "nadoda" svoju proviziju ili maržu na cijenu proizvoda.

Skupa Barilla

Na primjeru popularne talijanske tjestenine "Barilla" navode kako se ulazna cijena zbog dobavljača višestruko povećava: najprije Barilla Italija prodaje tjesteninu tvrtki Barilla Hrvatska, od nje ju kupuje distributer AWT International od kojeg domaći trgovački lanac na kraju mora kupiti tjesteninu jer je ne može direktno od proizvođača. I eto jednog od razloga zašto su cijene u Hrvatskoj previsoke. Domaći trgovci pri tom podsjećaju na presudu Europske komisije iz svibnja prošle godine kojom je s 337,5 milijuna eura kažnjen američki proizvođač slatkiša Mondelez, i to zbog ometanja prekogranične trgovine, a upravo iz razloga što je Mondelez sam odabrao preko kojih će distributera, odnosno svojih tvrtki kćeri, plasirati proizvode, istodobno odbijajući opskrbljivati trgovce ako čokoladu, kekse i proizvode od kave ne kupuju kod distributera koje je on odredio.

Domaći trgovački lanci također upozoravaju da strani trgovački lanci do unatrag godinu ili dvije uopće nisu prikazivali dobit u Hrvatskoj, poput jednog od njih, koji u 20 godina nije uplatio lipe poreza na dobit, jer je, kao i svi strani lanci, "napumpavao" troškove i prikazivao gubitak, što se lako može provjeriti u Registru godišnjih financijskih izvještaja Fine.

Bivši direktor Konzuma i konzultant za maloprodaju Dragan Munjiza navodi da je jedan od razloga bojkota bio u tome što su trgovački lanci velika sredstva uložili u oglašavanje akcijskih proizvoda dok se istovremeno nisu ni potrudili građanima objasniti zašto u Hrvatskoj imamo tako visoke cijene.

– S druge strane, građani su se fokusirali na cijene hrane u trgovinama, ali ne i na cijene u kafićima i restoranima ili u farmaciji, osiguranjima i bankarskoj industriji gdje su cijene također rasle, jer u kafić se ne mora ići, a u dućan moramo, navodi Munjiza.

Nelojalna praksa

Dodaje da je po pitanju cijena hrane situacija specifična za svaku zemlju.

– Navike potrošača na Zapadu su racionalnije, fokus je na cijeni proizvoda. Imaju veću produktivnost, ali i veću konkurenciju među trgovačkim lancima te razvijenu poljoprivrednu proizvodnju pa je u takvim situacijama logično da cijene idu dolje. Mi dosta hrane uvozimo, imamo nisku produktivnost i relativno visok PDV, a naši brendovi u očima Europljana ne znače ništa, dok strane marke kod nas znače sve, podsjeća Munjiza.

Dodaje da će cijene rasti dok rastu primanja građana, što odgovara i državi zbog boljeg punjenja proračuna, iako bi, kaže, država trebala promisliti jer je i ona tijekom bojkota trgovina izgubila dio prihoda.

Kao rješenje umjesto bojkota Munjiza predlaže da potrošači kupuju racionalnije, da trgovci promišljenije, a ne olako, podižu cijene, a da država smanji PDV i poveća ulaganja u poljoprivredu. Dosad je nelojalna trgovačka praksa u smislu visokih marži "prolazila" jer su građanima stalno rasla primanja, kaže Munjiza, a rast cijena je čak i odgovarao potrošačima dok god im raste plaća, a mi Hrvati volimo trošiti.

– Da ste pitali građane što bi prije, da im plaća ne raste, ali da cijene ostanu iste ili da im plaća raste, ali i cijene, što bi prihvatili, retorički se zapitao Munjiza. Dodao je da se boji da će od bojkota ostati samo "puno buke ni za što" jer je narativ iz gospodarstva prešao u sferu politike izjavama pojedinih ministara.

Detalji danas točno u "pet do 12"

Platforma "Halo, inspektore", koja je u petak organizirala bojkot trgovina zbog visokih cijena, najavila je novi, još masovniji bojkot za sljedeći petak kao odgovor na izjavu predstavnika trgovačkih lanaca Mirka Budimira koji je rekao da trgovci neće mijenjati svoju politiku cijena, a bojkot je nazvao "navodnim" i poručio da neće utjecati na njihovo poslovanje.

– S obzirom na to da je to mišljenje trgovaca koje su preko svog predstavnika prenijeli nama, potrošačima koji smo sudjelovali u bojkotu, obavještavamo trgovce da smo čuli i razumjeli poruku. Idući petak idemo ponovo u bojkot svih trgovina. Još jače. Još glasnije, navodi se u pozivu na novi bojkot trgovina platforme "Halo, inspektore". Detalji bojkota bit će objavljeni danas točno u "pet do 12" na društvenim mrežama.

Povezane vijesti

• Poljska liberalna oporba poziva na bojkot predsjedničkih izbora u svibnju
• Tusk poziva Poljake da bojkotiraju poštansko glasanje za izbor predsjednika
• Na izborima u Srbiji očekuje se pobjeda Vučićevog SNS-a