HAKOM
Stanje na tržištu elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj sve bolje
(Reuters)
Stanje na hrvatskom tržištu elektroničkih komunikacija sve je bolje, ubrzano se radi i gradi, uz mnoge izazove - od nedostatka radne snage, umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti do gradnje optičkih mreža u ruralnim sredinama i drugog, istaknuto je u ponedjeljak na HAKOM-ovom Danu tržišta.
Na 11. danu tržišta elektroničkih komunikacija kao godišnjem susretu HAKOM-a (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) okupilo se više od stotinu predstavnika telekoma i drugih s tog tržišta, s ciljem rasprave o aktualnim trendovima i izazovima.
Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen naglasio je da je Hrvatska u mobilnim mrežama i pokrivenosti jedna od najboljih u Europi i šire, posebice s 5G-om, dok se u fiksnim, posebice optičkim mrežama puno radi i nastoji uhvatiti korak s najrazvijenijim zemljama.
U širokopojasnom pristupu internetu Hrvatska je iznad 60 posto pokrivenosti (u EU oko 70 posto) s oko 360 tisuća korisnika koji su priključeni i koriste mreže velikog kapaciteta i to stalno raste, rekao je Obuljen.
Raširenost i uporaba mreža ima veze i s tim što Hrvatska nije ni geografski idealna niti cijela gušće naseljena, te se razgovara o tome kako svladati te prepreke, osobito u ruralnim sredinama gdje veliki operatori nemaju komercijalnog interesa.
Stoga se uključuje država i sredstva iz EU-ovih fondova, dodao je Obuljen.
"Iduće godine čeka nas i izmjena regulatornog okvira odnosno revizija temeljnog europskog propisa za elektronike komunikacije, tzv. elektroničkog komunikacijskog koda, te očekujemo da EK objavi programski dokument o kojemu će se razgovarati", naveo je.
Poručio je da će HAKOM štititi operatore i njihove investicije, kao i potrošače.
Manjak radne snage
O tome su na Danu tržišta raspravili i sudionici iz tog sektora, ali i o problemu nedostatka radne snage potrebne operatorima za gradnju mreža velikog kapaciteta.
Voditelj HAKOM-ova odjela za regulaciju tržišta Mladen Sikirica smatra da će Hrvatska ipak uspjeti do 2030. godine i u tom području doći do EU-ova prosjeka, u čemu sada "malo zaostaje".
Predsjednica uprave Hrvatskog telekoma Nataša Rapaić istaknula je velika ulaganja u optiku svih telekoma u zemlji, koja se i nastavljaju, ali očekuju potporu i države i regulatora da se uspiju popuniti ruralne "bijele zone".
Na panelu o budućnosti telekoma i tržišta sudjelovali su i predsjednici uprava druga dva najveća telekoma u Hrvatskoj - iz Telemacha Hrvatska Adrian Ježina i iz A1 Hrvatska Dejan Turk (koji je ujedno i predsjednik uprave A1 Slovenija), ali i čelni čovjek malog telekoma Pro-ping Marijan Rengel (koji rade većinom u Podravini i Slavoniji).
Ježina je hrvatsko tržište ocijenio jako dinamičnim, s vrlo konkurentnim i jednim od najboljih europskih mobilnih mreža, dok je za fiksne rekao da se razvijaju sporije, ali da se i to popravlja u zadnjih par godina.
Turk je hrvatsko tržište ocijenio sređenim, s velikim potencijalom za napredak i veću konkurentnost.
"Daljnja ulaganja u fiksne mreže imaju smisla iako ide malo teže i zato bi bilo važno da operatori više surađuju, posebice da se zna tko što i gdje gradi", rekao je.
Rengel je dodao da je njima kao malom operatoru koji radi na određenim područjima gdje nema fiksne mreže velikih operatora i gdje imaju izgrađenih oko 60 tisuća priključaka optike, uvijek “malo teže” održati poslovanje. Ipak, smatra kako bi bilo dobro da se surađuje, npr. da u nekim ruralnijim sredinama više operatora može koristiti jednu mrežu, uz dogovorene uvjete.
Razgovaralo se i o claudifikaciji tj. preseljenju većine usluga i aplikacija u "oblak" (cloud), u čemu su jaki telekomi, kako su kazali njihovi predstavnici, već daleko odmakli, što smanjuje i troškove i daje i sigurnost korisnicima. No, kod malih toga još nema ili je u začetku.
Raspravljalo se i o velikim platformama OTT kompanija, poput Mete i sličnih, preko kojih korisnici dobivaju dosta sadržaja, ali koje pritom rabe kanale telekoma, a ne sudjeluju u njihovim investicijama niti što plaćaju. Stoga je poručeno da i za takve kompanije treba jaka regulativa, koje sada gotovo nema, nego se oko sadržaja većinom vode dugi i skupi sudski procesi.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
