razmatranje mjera
HNB upozorava na rast potrošačkih kredita: Prijeti li Hrvatskoj nova financijska kriza?
Ilustracija (Snimio: Igor Kralj/Pixsell)
Savjet Hrvatske narodne banke sa svoje je zadnje sjednice upozorio da »iznimno snažno potrošačko kreditiranje povećava potencijalne rizike, s čim u vezi se krajem lipnja počela primjenjivati ranije utvrđena viša stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala koja se zasad ocjenjuje primjerenom, ali i da bi »moglo nastupiti i dodatno zaoštravanje mjera usmjerenih očuvanju financijske stabilnosti i povećanju otpornosti bankovnog sustava, ukoliko se cikličke ranjivosti nastave produbljivati, osobito u vidu snažnog potrošačkog kreditiranja…«
Naime, potrošački nenamjenski gotovinski krediti rastu sve brže, po dvoznamenkastim stopama, a središnja je banka već u više navrata naglašavala rizike takvog rasta.
Prema podacima iz najnovijeg Biltena, gotovinski nenamjenski krediti i u svibnju su nastavili ubrzavati, podržani snažnom tekućom aktivnosti.
Upravo su oni, navode u Biltenu, najviše pridonijeli rastu kredita, jer su se snažno povećali: u samo jednom mjesecu za 124 milijuna eura ili 1,5 posto. Time su na godišnjoj razini ubrzali rast s 13,8 posto u travnju na čak 14,3 posto u svibnju, najvišu godišnju stopu rasta od prosinca 2011. Odraz je to iznimno snažne nove kreditne aktivnosti, opisuje HNB.
Hrvatsku narodnu banku stoga smo pitali, što dakle kani poduzeti kako bi spriječila da pukne ova tempirana monetarna bomba, odnosno kakve su to mjere koje planiraju uvesti, s obzirom na to da ih i sami spominju. Nadalje, gdje je dakle ta granica nakon koje će reagirati jer iz mjeseca u mjesec rast ovih kredita sve je brži? Neki se naime još sjećaju kako je početkom dvijetisućitih HNB čak uveo i ograničenje godišnje stope rasta kredita: banke nisu smjele »prebaciti« od strane HNB-a postavljenu normu, inače bi plaćale velike penale, a što je bio direktan udarac na njihovu ponudu.
Kapitalni zahtjevi
Bila je to tada reakcija regulatora na snažno zaduživanje za kupnju uvozne robe, rast deficita i inoduga. Je li možda nešto takvo i sada u pitanju, zanimalo nas je, no iz HNB-a su nam tek odgovorili da nemaju običaj javno razmatrati moguće buduće mjere. Kažu i da kontinuirano prate razvoj sistemskih rizika, uključujući i cikličke rizike povezane sa snažnim potrošačkim kreditiranjem i uvjetima odobravanja stambenih kredita, i usvajaju makrobonitetne mjere primjerene ocijenjenim rizicima.
– Mjere koje je do sada HNB poduzeo trenutno se ocjenjuju primjerenima s obzirom na rizike za financijsku stabilnost, a pravovremenim djelovanjem osigurat će se da tako i ostane, kažu u HNB-u, dodajući međutim da »nemaju običaj javno razmatrati moguće buduće mjere u različitim hipotetskim ekonomskim scenarijima«.
No, u slučaju njihova uvođenja, pravovremeno će i detaljno informirati javnost o opsegu mjera, ciljevima i očekivanim učincima. Uputili su nas na aktualnu makrobonitetnu politiku prema kojoj se vidi da HNB sada primjenjuje tzv. zaštitne slojeve kapitala, odnosno povećava kapitalne zahtjeve prema bankama, no krajnjem potrošaču ovakvo objašnjenje malo znači. Vidljivo je da se služi i preporukama Europskog odbora za sistemske rizike o uzajamnom priznavanju. Vezano za preporuke, još su npr. 2019. od banaka tražili da prilikom odobravanja gotovinskih kredita budu jednako stroge kao i kod odobravanja dugoročnih stambenih. »Dodatno zaoštravanje mjera« očito treba onda čitati u tom ključu, da će se od banaka traži da dodatno zaoštre uvjete za odobravanje kredita.
Preporuka bez učinka
No, i prvi put su se vjerojatno nadali da će takva preporuka usporiti kreditiranje, pa ništa: bankarska ponuda gotovinskih kredita sve je agresivnija, a s obzirom da su građanima, posebice u javnom sektoru, u više navrata rasle plaće, podigavši im realni dohodak, sve je to dodatno ohrabrilo i ponudu i potražnju.
Dio klijenata vjerojatno potrošačkim kreditima krpa kućni budžet i »rješava« socijalno pitanje, s obzirom da su cijene dvostruke, a još uvijek više od polovine zaposlenih prima plaću manju od tisuću eura.
To je još opasnije jer se ulazi u kredite za koje je pitanje hoće li ih moći vratiti. Isto tako, očekuje se sada i novi doprinos rastu potrošačkih kredita jer se pretpostavlja da će dio klijenata koji su do sada koristili minus po tekućem tranziciju iz prešutne i dopuštene minuse iskoristiti da se minusa općenito riješi. Neki možda neće ni imati uvjete za novi minus, a neki ga vjerojatno više ni ne žele. Sve to skupa pali lampice za opasnost od prezaduživanja i jačanja sistemskih rizika, na što upozorava i sam HNB, najavljujući moguće zaoštravanje mjera prema bankama.
Inače, o dramatičnom rastu gotovinskih kredita i opasnostima koje iz toga proizlaze, pitali smo nedavno i guvernera Borisa Vujčića, tijekom ekonomske konferencije u Dubrovniku, održane prošli mjesec. Tada je Vujčić kazao da su svjesni da nenamjenski krediti rastu visokim stopama za razliku od kredita poduzećima i stambenih. To je, kazao je, najživlja kategorija.
Nikome ne treba novi »švicarac«
– Vrlo pozorno pratimo što se događa na tom tržištu gotovinskih kredita i vidimo ga kao područje na kojem može doći do ranjivosti u smislu financijske stabilnosti. Za sada još uvijek, kada gledamo omjere duga i dohotka stanovništva, nismo vrlo zabrinuti, ali ako se to nastavi, moguće je da ćemo i imati neke mjere koje su usmjerene kroz makroprudencijalnu intervenciju na financijsku stabilnost, rekao je guverner Vujčić prošli mjesec na konferenciji HNB-a u Dubrovniku.
Potvrdio je tada da taj trend traje već neko vrijeme, dakle i prije rasta plaća, i različit je, kazao je, nego u drugim zemljama eurozone. Vani su ovi krediti na silaznoj putanji, a kod nas kontinuirano na povišenoj. Vujčiću u trećem mandatu na čelu HNB-a novi švicarac nikako ne treba. Za očekivati je da će se dakle središnja banka ubrzo intenzivnije baviti ovim gorućim pitanjem.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
