Kriza u Crvenom moru izazvala je velike poremećaje u talijanskim lukama, kažu operateri, raspirivši strah od gubitka klijenata i njihovog povratka u sjevernu Europu.

Italija je proteklih godina iskoristila položaj u središtu Sredozemlja i privukla dio pošiljki koje brodovima stižu preko Sueskog kanala na putu do odredišta u Europi.

Oko 40 posto talijanske međunarodne pomorske trgovine oslanja na tu rutu, čija je vrijednost u 2022. iznosila oko 154 milijarde eura, prema podacima thinktanka SRM. pokazuju da se .

Krajem prošle godine logističke tvrtke počele su preusmjeravati brodove oko Rta dobre nade zbog učestalih napada iz sjevernog Jemena. Savez koji od 2014. upravlja tim područjem poručio je da ometa plovidbu brodova povezanih s Izraelom u znak solidarnosti s palestinskim Hamasom. 

SAD i Britanija odgovorili su napadima na ciljeve u Jemenu, uz obrazloženje da žele zaštititi sigurnost plovidbe. 

Povratak u sjevernu Europu?

Operateri talijanskih luka ističu da bi zbog plovidbe oko Rta dobre nade, koja traje do 15 dana dulje, brodari mogli zaključiti da im je izravna ruta prema sjevernoj Europi prikadnija i zaobići središnji Mediteran.

Strahujemo da će se naši njemački, austrijski i mađarski klijenti, koje smo proteklih godina 'preoteli' sjevernoeuropskim lukama, vratiti u sjevernu Europu, rekao je šef lučke uprave Trsta Zeno D'Agostino. Kontejnerski brodovi iz Azije kasne u Trst zbog krize.

Neki izvoznici, posebno proizvođači robe veće vrijednosti, razmatraju o željezničkom transportu u Aziju željeznicom, koji bi trajao upola kraće, ali je skuplji, napominje D'Agostino.

Uvoz iz Azije ključan je istodobno za mnoga talijanska poduzeća pa se strahuje da bi kriza na Crvenom moru mogla zakočiti poslovne aktivnosti.

U prosincu četiri kontejnerska broda nisu stigla u Genovu prema rasporedu i lučke vlasti strahuju od zagušenja bude li previše brodova zatražilo pristajanje u isto vrijeme.

Agenti u logističkom sektoru procjenjuju da se kopneni prijevoz u Genovi u posljednjim tjednima smanjio do 30 posto.

"Kriza ubrzala regionalizaciju"

"Čini se da se eskalacija (na Bliskom istoku) ne primiče rješenju pa ćemo mi, kao logistički operateri, ali i kao sektor, vjerojatno morati reorganizirati opskrbne cikluse", rekao je glavni direktor đenovske Udruge logističkih agenata Giampaolo Botta,.

Kompanije bi se krajem veljače i početkom ožujka mogle suočiti s problemima u lancima opskrbe i možda bi trebale napraviti zalihe, sugerira Botta.

Najteže bi posljedice u slučaju dugotrajnije krize vjerojatno snosili sektori poput prozvođača računala, automobila i poluvodiča, drži profesor na studiju međunarodnog poslovanja rimskog Sveučilišta Luiss Antonio Majocchi.

Smatra da bi previranja na Crvenom moru mogla natjerati kompanije da nabavljaju potrebne sirovine i poluproizvode na bližim tržištima, čak i ako bi to značilo više cijene. Trend je počeo već u pandemiji.

"(Kriza) je ubrzala proces koji je već bio u tijeku: regionalizaciju lanaca vrijednosti .... Svi u Italiji razmišljaju o toj opciji kako bi smanjili udaljenost" od dobavljača, rekao je Majocchi.

Povezane vijesti

• Ukrajina zatvorila luke za trgovinu
• Teretni brod napadnut blizu Adena - izvješće
• Napadi poslali "najjasniju moguću poruku" hutistima - Britanija