Ilustracija (Pixabay)
Stopa inflacije u prosincu prošle godine u odnosu na isti mjesec 2022. iznosila je 4,5 posto, a u odnosu na studeni bila je niža za pola posto, prenosi HRT.
Riječ je o blagom usporavanju rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini. A rast cijena 2023. najviše je generiralo poskupljenje hrane i pića. Cijele godine svjedočili smo visokoj inflaciji - prosječna stopa iznosila je 8 posto. Procjene su da bi ove godine trebala biti upola niža.
Đuro Njavro, predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačke škole ekonomije i managementa, rekao je večeras u središnjem HTV-ovom Dnevniku da je trend dobar, ali da ostaju dva velika pritiska - troškovi rada koji sustavno i neumitno rastu i veliki geopolitički rizici.
- Pitanje je je li ova procjena za 2024. ukalkulirala što se može dogoditi oko Europe i samoj Europi, rekao je Njavro.
Rekao je i da sada, kad se nalazimo u Schengenskom prostoru i imamo euro, ne vidi nijedan opravdan razlog da bi cijene hrane u Hrvatskoj bile više u Sloveniji, Njemačkoj ili bilo gdje u Europi.
- Nažalost, jesu. Lijek protiv toga je poticanje konkurencije i transparentnosti, rekao je Njavro, navodeći primjer Izraela, gdje je vlada obvezala sve trgovačke lance da cijene ističu na internetu.
Njavro je među ostalim rekao i da su ovo godine kad imamo najveći dotok europskih sredstava - u 2023. oni su iznosili oko 5 posto ukupnog hrvatskog BDP-a, no već u 2024. to će biti oko 4 posto, a 2027. taj će izvor presahnuti, rekao je.
- U biti, pravi izazov pred Hrvatskom nije kako će proći 2024. Ako ne bude velikih geopolitičkih potresa u svijetu, ona će proći relativno mirno u Hrvatskoj. Izazov je 2027. i dalje, što će biti izvori rasta, rekao je Njavro, poručujući da Hrvatsku treba učiniti konkurentnom.
Trošilo se u prosincu 2023. više nego ikad prije, a cijene su bile 4,5 posto više nego u istom mjesecu godinu dana prije. Ipak, inflacija usporava i na godišnjoj razini dosegnula je 8 posto.
- Trend usporavanja godišnje inflacije cijena hrane i temeljne inflacije je pozitivan. Dakle, one se usporavaju već nekoliko mjeseci uzastopno i očekujemo da će se takav trend nastaviti u okružju popuštanja inflatornih pritisaka, posebno onih na strani ponude, kaže Marko Luketina, savjetnik u Direkciji za ekonomske analize HNB-a.
- Trend smanjivanja inflacije na mjesečnoj razini sada je kontinuiran. Mislim da je on u prosincu nešto manje smanjen nego što bi bilo dobro, ali to je očito zbog porasta cijena hrane, pića, duhana, svega onoga što se objektivno najviše konzumiralo u prosincu i u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Cijene hrane sporije rastu, no u odnosu na druge zemlje članice eurozone i dalje su među najvišima. Ispred Hrvatske su samo Slovačka i Austrija.
- Ono što je interesantno, sad smo pali ispod Austrije prema godišnjoj stopi na kraju godine, ali to da smo mi pri vrhu članica eurozone i nije neko iznenađenje budući da smo mi nova članica europodručja, cijene su niske, cijene usluga su oko 30 posto ispod prosjeka europodručja, kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
- Ako pogledamo zemlje Europske unije unutar eurozone, devet zemalja ima pad stope inflacije, a među tih devet zemalja također je i Republika Hrvatska, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.
Prema predviđanjima, inflacija bi ove godine trebala biti upola niža.
- Inflacija će međutim ostati, ne samo u ovoj, nego i u nekoliko sljedećih godina, iznad prosjeka europodručja. To je zbog bržeg rasta plaća i zbog ubrzanog izjednačavanja cijena usluga prema članicima europodručja, kaže Stojić.
- Ako gledam prognoze Europske komsije za 2025., prognoza je da će ta stopa, gledajući sve zemlje Europske unije, upravo u Republici Hrvatskoj biti najniža, rekao je Habijan.
Inače, inflacija je u eurozoni ubrzala u prosincu, prvi put od proljeća prošle godine.