Poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2023. su godini koristila 1,5 milijuna hektara poljoprivrednih površina, što je 0,9 posto više nego u 2020., pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) sa stanjem 1. lipnja 2023. godine.

Riječ je o privremenim podacima vezanim za strukturu poljoprivrednih gospodarstava u 2023. godinu i to za važnije poljoprivredne površine po kategorijama te broj stoke i peradi. Podaci su uspoređeni s podacima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016. i 2020. godine.

Od ukupno korištene poljoprivredne površine u 2023. godini, najveći dio odnosi se na oranice i vrtove koji s 898 tisuća hektara u ukupno korištenoj površini imaju udio od 59,1 posto. Površine pod oranicama i vrtovima su povećane za 1,1 posto u odnosu na 2020. godinu.

Najveći udio u površini oranica i vrtova imale su žitarice (65 posto ili 584 tisuća hektara), industrijski usjevi (18,5 posto ili 166 tisuća hektara) i krmno bilje (10,6 posto ili 95 tisuća hektara).

U usporedbi s 2020., površine zasijane žitaricama veće su za 9,2 posto, dok su pod industrijskim usjevima smanjene za 9,3 posto, a pod krmnim biljem za 12,8 posto u odnosu na 2020. godinu.

Pod trajnim nasadima koji uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike i košaračku vrbu, bilo je 79 tisuće hektara, što je 3,9 posto više nego u 2020. godini.

Što se tiče privremenih podataka o stočarstvu, svinjogojstvu, kozarstvu, ovčarstvu i peradarstvu, smanjio se ukupan broj grla. Tako je broj svinja manji za 18,8 posto, broj koza za 13,6 posto, broj ovaca za 9,5 posto i broj peradi za 6,2 posto, dok je broj goveda veći za jedan posto.

Tako je svinja bilo 939 tisuća, koza 76 tisuća, ovaca 706 tisuća, peradi 11,3 milijuna i goveda 424 tisuće.

Povezane vijesti

• Osijek: Županija i lokalna samouprava subvencioniraju kamate na kredite u poljoprivredi
• Rusi tvrde da su im sankcije razvile poljoprivredu
• Sabor: Oporba ponovno kritizirala Zakon o poljoprivrednom zemljištu