(Snimio Duško Jaramaz / Pixell)
Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, četvrtog zaredom, jer trgovce zabrinjava slabost potražnje u najvećim svjetskim gospodarstvima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1,05 posto, na 80,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,65 posto, na 75,90 dolara.
Pad cijena četvrti tjedan zaredom, pri čemu su u jednom trenutku zaronile na najniže razine u četiri mjeseca, posljedica je strahovanja trgovaca od slabljenja potražnje.
Na to su ukazali podaci o rastu zaliha u SAD-u u prethodnom tjednu za 3,6 milijuna barela, puno više nego što su analitičari očekivali.
Proizvodnja se pak zadržala na rekordnih 13,2 milijuna barela dnevno.
„Pad cijena sirove nafte u suprotnosti je s procjenama Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC-a) i Međunarodne agencije za energiju (IEA) koje su prognozirale tijesnu opskrbu u četvrtom tromjesečju”, istaknuo jee Tamas Varga iz PVM-a.
Prema posljednjim podacima, rast kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, u posljednje se vrijeme ubrzao, no analitičari predviđaju posustajanje prerade u rafinerijama zbog slabije potražnje za gorivom i nižih rafinerijskih marži.
Procjenjuje se da je ciklus zaoštravanja monetarne politike u zapadnim zemljama završen, s obzirom na popuštanje inflacije, što bi trebalo pozitivno utjecati na tržište nafte. No, cijene padaju jer se očekuje daljnje usporavanje rasta gospodarstava, što će oslabiti i potražnju za ‘crnim zlatom’.
“Cijene nafte trenutno padaju, unatoč naizgled povoljnom okruženju, što navodi na zaključak da investitori jednostavno ne vjeruju procjenama o ‘rastu potražnje u četvrtom kvartalu'”, kaže Varga.
Pad cijena na tjednoj razini bio bi i veći da u petak nisu skočile oko 4 posto, što je uglavnom bila posljedica korekcije nakon oštrog pada prethodnih dana.
Podršku cijenama pružila je i odluka SAD-a o sankcijama novoj skupini brodara i vlasnika brodova zbog prijevoza ruske nafte po cijenama iznad limita koji je odredila skupina G7.
Kako se zbog slabosti gospodarstava ne očekuje jačanje potražnje, cijene nafte, kažu analitičari, može podržati samo smanjenje ponude, odnosno proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača – Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).
Nakon prošlotjednog pada, na londonskom je tržištu cijena barela sada u minusu u odnosu na početak godine oko 6, a na američkom tržištu oko 5,5 posto.
Vlada će danas na telefonskoj sjednici odlučiti o novim cijenama goriva u Hrvatskoj. One bi, po neslužbenim informacijama, trebale dodatno pasti – benzin će pojeftiniti za dva, a dizel za sedam centi.
Neslužbeno, nova cijena benzina bit će 1,44 eura za litru, a dizela 1,45 eura.