Početkom mjeseca Hrvatska je obilježila deset godina članstva u Europskoj uniji i tom se prigodom puno govorilo o pokazateljima koji govore o približavanju prosjecima EU-a, o tome koliko je više novca Hrvatska dobila iz europskih fondova nego što ga je morala uplatiti u zajednički proračun, o projektima koji su ostvareni zahvaljujući tom novcu. Ako je netko od prvog dana, još iz vremena kad je Hrvatska imala pravo na novac iz pretpristupnih fondova, upoznat s time kako taj novac koristimo i što smo njime postigli, onda je to Ariana Vela, jedna od najpriznatijih stručnjakinja za fondove EU-a i javnu nabavu. Njezina tvrtka Avelant sudjelovala je u pripremi više od 500 projekta koji su financirani novcem EU-a, a ona je proteklih 20 godina i javnosti učinila malo pristupačnijim pitanja EU fondova te se nije libila u svojim istupima upozoravati i kako bi državne vlasti taj proces mogle učiniti jednostavnijim za korisnike. Vela je pokrenula prvi hrvatski portal o fondovima EU-a, na Učilištu EU projekti – Ustanovi za obrazovanje odraslih je predsjednica Upravnog vijeća i predavačica na programima pripreme i provedbe EU projekata, javne nabave, kao i programima iz područja projektnog menadžmenta. Trenutačno pohađa doktorski studij iz poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, a u svojoj se disertaciji bavi baš efektima i kvalitetnijim usmjeravanjem potpora. I više nego dovoljno referenci da kod nje potražimo odgovore na pitanja jesmo li dobro koristili EU fondove, jesu li milijarde eura učinile Hrvatsku boljom i što se još može popraviti kad je u pitanju nacionalni sustav za korištenje EU fondova.

Investicijska studija

Deset je godina otkad je Hrvatska u EU-u, a 20 godina otkad se bavite EU projektima. Pročitala sam da ste radili na više od 500 projekata vrijednih pet milijardi eura. Hajdemo ljudima malo približiti ono što vi radite, što je zapravo vaš posao na projektu?

- Zamislite da želite izgraditi hotel, proizvodni pogon, istraživački centar ili, jednostavno, staviti solarne panele na kuću. Ne znate otkud krenuti i dođete kod nas u AVELANT. Naš zadatak je oblikovati takav projekt, utvrditi koji su njegovi učinci, pripremiti budžet. Zatim, ako pritom želite koristiti fondove EU-a, pripremiti investicijsku studiju, komunicirati s bankom kako bismo vam pomogli da zatvorite financijsku konstrukciju, davati upute projektantima kako bismo bili sigurni da će projekt biti usklađen s EU pravilima i novom zelenom taksonomijom. Kad sve to riješimo, pripremamo prijavu za EU financiranje i onda upravljamo cijelom provedbom projekta. Praktički pratimo klijenta od ideje do potpune realizacije ulaganja, za što je potrebno mnogo znanja i iskustva.

Koji vam je projekt bio prvi, tko je prvi shvatio da mu treba konzultant? Koji vam je projekt bio najdraži, na koji ste najponosniji?

- Moja priča je, projektno gledano, zanimljiva jer je započela vrlo rano. Točnije, 1998. godine, kad sam bila članica Hrvatske debatne reprezentacije koja se financirala projektno. Išli smo na Svjetsko prvenstvo u debati u Izrael i za to je, naravno, bilo potrebno naći sredstva. Tada je iznos bespovratnih sredstava koji su bili na raspolaganju bio izuzetno mali i uglavnom se svodio na potpore od organizacija kao što su OESS, USAID i druge. Sjećam se da smo s našim koordinatorima razgovarali o večeri u Jeruzalemu jer smo bili gladni i oni su rekli da nam to nije u budžetu. Meni to tada, kao gimnazijalki, nije bilo jasno, ali bilo je dovoljno da me zaintrigira. Mislim da mogu s ponosom reći da smo otad do danas napravili jako dobar posao, i to ne samo za AVELANT, kao trgovačko društvo, i Učilište EU PROJEKTI, kao ustanovu, nego i za hrvatsko društvo u cjelini. Pelješki most moj je najvidljiviji projekt jer je specifičan, ali važno je reći da na takvim projektima sudjeluje niz članova tima i da svatko od njih ima svoju zaslugu za realizaciju tako jednog velikog projekta. Međutim, ono što vidim kao najveći uspjeh, mene osobno, ali i mog tima, prvi je portal o EU fondovima (www.eu-projekti.info) koji smo otvorili još 2012. godine, zatim prva ustanova za obrazovanje odraslih upravo u tom području te javnoj nabavi kroz koju su prošle tisuće ljudi koji sada rade u javnom, poslovnom i civilnom sektoru upravo na EU fondovima, prva knjiga o pripremi i provedbi projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, brojne konferencije, upute i prijedlozi za poboljšanje cijelog sustava. Nismo radili samo za našu korist i korist naših direktnih klijenata, nego smo dali velik doprinos da EU fondovi budu dostupniji i da ih Hrvatska kao država bolje koristi. Mislim da je za jedno malo poduzeće to velika stvar.

Sve više konzultanata

Koliko se uopće ljudi u Hrvatskoj bavi tim poslom i koliko su mladi zainteresirani za njega?

- Danas su EU fondovi top tema i značajno je porastao broj konzultanata koji se njima bave. Dobar dio njih niknuo je iz našeg bazena jer su prošli naše programe obrazovanja u Učilištu EU PROJEKTI. Radi se o propulzivnom segmentu tržišta usluga i uvijek naglašavam našim polaznicima da svatko može naći svoju nišu ako je spreman učiti, raditi i kontinuirano se usavršavati. Međutim, znanje EU fondovske problematike danas više nije dovoljno. Da biste kvalitetno odvozili projekt od početka do kraja, posebice infrastrukturni, morate imati multidisciplinarna znanja koja uključuju i projektni menadžment, zbog čega se i mi razvijamo u tom smjeru.

Koliko su korisnici tvrdoglavi i misle da sve mogu sami, prije nego što shvate da je možda ipak bolje angažirati stručnjaka?

- Korisnici, kao korisnici; često dobivam pozive kad, kolokvijalno rečeno, stvari odu u crveno i onda kažu: »Gospođo Vela, pomozite.« Nekad procijenimo da možemo spasiti stvar, a nekad je to nemoguće jer se ne možemo vratiti u prošlost i ispraviti pogreške koje je netko drugi napravio. Zato uvijek kažem klijentima da je bolje potražiti pomoć odmah na početku jer ta pomoć osigurava da ne napravite neke greške koje će vas skupo koštati u konačnici. Druga stvar je pitanje omjera cijene i kvalitete usluge koja se pruža. Klijenti još uvijek gledaju cijenu, a ne i kvalitetu. Onda često kažem da, kad odu u dućan, gledaju u frižideru kakvu će, na primjer, šunku kupiti, a ona košta cca 20 eura /kg. S druge strane, svoje životne projekte i najveće investicije tretiraju tako da traže isključivo najnižu cijenu, a ne i kvalitetu. Pitanje je: Biste li kupili pokvarenu šunku samo zato što je najjeftinija u dućanu? Vjerojatno ne biste. Tako treba razmišljati i prilikom donošenja odluke o tome namjeravate li angažirati konzultanta i što zaista obuhvaća takva usluga.

S kime je teže raditi, jesu li to političari ili poduzetnici? I jedni i drugi u puno slučajeva vole misliti da sve znaju.

- Ne volim stavljati ljude i klijente u kutije i zato na ovo pitanje nemam jedinstven odgovor. Teško je, ali istovremeno i lijepo raditi s ljudima. Ono što si mogu dozvoliti nakon skoro 20 godina rada u ovoj niši jest da odlučim ne raditi s nekim tko mi ne odgovara. Isto vrijedi i za cijeli moj tim. Inače, poduzetnici su često fokusirani na cilj i vrlo su efikasni, što meni odgovara jer sam karakterno i ja takva, ali postoje i ljudi u javnom sektoru koji su »goal driven« i koji zaista proizvode odlične rezultate.

Povezane vijesti

• Plenković Hrvatima u Münchenu govorio o prednostima članstva u EU-u
• Od ulaska u EU Hrvatska u plusu od 14,4 MILIJARDE KUNA
• EU SOCIJALNI FOND I DRŽAVNI PRORAČUN: Puli na raspolaganju 6,3 milijuna kuna za projekte za ranjive skupine građana