"Nema govora da se oko festivala u Puli bilo što mijenja", kategorički tvrdi za Glas Istre ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Ministrica tvrdi da nitko nikada nije ni razmišljao da se festival preseli negdje drugdje, a filmski festival u Puli je središnja manifestacija hrvatskog filma.

Kada je riječ o najnovijem sporu između A1 i United Medije, ministrica kaže da je N1 kao dio grupacije UM naplatna televizija koja ima sjedište u Luxembourgu i nikad nije tražila "free to air" koncesiju. "United Media u svojem vlasništvu već ima dva nakladnika s nacionalom koncesijom. Zakon o elektroničkim medijima niti može, niti će propisivati obvezu operaterima vezano uz naplatne televizije", kaže ministrica.

- Prije izvjesnog vremena u Istri se moglo čuti da postoji tendencija da filmski festival umjesto u pulskoj Areni bude preseljen "negdje drugdje". Imali li osnova za takvo razmišljanje?

- To je potpuna besmislica. Nema nikakvih osnova za takvo razmišljanje niti ih je ikad bilo. Pulski filmski festival nacionalni je festival hrvatskog filma čiji je zaštitni znak pulska Arena i tako će i ostati. Nikada u ovom sazivu Ministarstva, a niti u prijašnjim sazivima, nije bilo takvih promišljanja niti su se ikada vodili razgovori u tom smjeru. Upravo u mojem mandatu pojačali smo utjecaj Vijeća PFF-a u kojem od 13 članova sjedi 6 predstavnika grada Pule i Istarske županije, a zadnjim izmjenama Pravilnika dali smo mogućnost Vijeću da temeljem provedenog natječaja da prethodno mišljenje o kandidatu za umjetničkog ravnatelja. Sve odluke Vijeće donosi većinom glasova i aktivno sudjeluje u svim aktivnostima vezno uz održavanje PFF-a.

- Koliko ste zadovoljni kvalitetom festivala u Puli i ima li on značenje kao što je imao nekoć?

- Pulski filmski festival središnja je manifestacija hrvatskog filma, njegova neupitna važnost je u tome da prikaže najbolje od godišnje produkcije u jedinstvenom ambijentu rimskog amfiteatra. Kao i kod svih festivala i svih kulturnih djelatnosti, prošle godine osjetila se posljedica globalne pandemije, no zadovoljni smo da se za razliku od drugih zemalja koje su većinom odgodile održavanja festivala, Pula ipak održala.

- Što mislite o samoj kvaliteti festivala?

- Kvalitetu festivala možemo promatrati iz više aspekata, na temelju dobre organizacije, promocije, programa za filmske profesionalce, vidljivosti, broja filmskih naslova koji se u toj godini nudi. Naravno da je središnji događaj nacionalni program u samoj Areni, no vjerujemo da Festival može napraviti i daljnje iskorake vezane uz promociju i plasman filmskih naslova kao i otvaranja mogućnosti producentima, autorima i filmskim djelatnicima za povezivanje s međunarodnim profesionalcima, razmjenu iskustava i razvoj koprodukcijske suradnje.

- Imaju li u ovim specifičnim uvjetima i vremenima veliki festivali, poput Pule, uopće perspektivu i koliko će i država moći financijski pomoći filmskom festivalu, Dubrovačkim igrama, Splitskom ljetu?

- Ministarstvo kulture i medija financira u kontinuitetu sve nacionalne festivale i u stalnom je kontaktu s vodstvom festivala vezano uz Preporuke i odluke Stožera kako bi se na vrijeme prilagodilo okolnostima uzrokovanim Covidom-19, što financijski što vezano uz moguća ograničenja. Kako sam već navela ranije, svi festivali održali su se prošle godine, čime je omogućeno brojnim samostalnim umjetnicima da rade tijekom ljetnih mjeseci. Inzistirali smo na angažmanu hrvatskih umjetnika, a to je zahtjev producentima i umjetničkim ravnateljima i ove godine.

- Koju biste kulturnu investiciju u Istri posebno istakli?

- Svakako Arheološki muzej Istre u Puli koji upravlja Arenom. To je najveća investicija u kulturi u našem mandatu iz nacionalnih sredstava i jako je dobro vođen.

- Uvijek se vode polemike o načinu postavljanja vodećih ljudi kulturnih festivala i manifestacija u Hrvatskoj. Koliko Ministarstvo kulture i medija može na to utjecati?

- U mojem mandatu vodimo se isključivo kriterijima izvrsnosti pri odabiru vodećih ljudi, a u slučaju Pule odlučili smo se na model da struka zajedno s ostalim članovima vijeća na temelju programa predloži vodeću osobu festivala. U tom slučaju gospodin Pavo Marinković bio je upravo prijedlog struke i to predložen temeljem programa.

- Imamo li i inače previše filmskih festivala, pa onda i Pula više nema ono mjesto kao što je imala u vrijeme kada je bila gotovo jedini filmski festival?

- Pulski filmski festival je prije svega festival hrvatskog dugometražnog igranog filma i kao takav zauzima središnje mjesto upravo u tom smislu. Dobro je da imamo veliki broj filmskih festivala koji predstavljaju različite filmske forme, time dobivamo raznolikost ponude, a publika i profesionalci mogućnost šireg uvida u lokalnu i međunarodnu produkciju.

- Koliko će kultura pomoći da se oporavi i turizam u vrijeme kada smo i dalje pod pritiskom epidemije?

- Teško je vrijeme za sve djelatnosti koje su vezane uz veliki broj ljudi i okupljanja. Kultura je već dugo godina jedan od važnih pokretača razvoja turizma, kako zbog bogate kulturne baštine, festivala i industrije događanja, tako i zbog filmske industrije koja koristeći sustav poticaja dovodi neke od najvećih stranih produkcija u Hrvatsku, generirajući time brojne turističke posjete izvan sezone. Vjerujemo da će ljeto ipak donijeti postupno popuštanje mjera i da će se veliki dio kulturnih aktivnosti realizirati - vjerojatno ipak u manjim formama.

- Kazalište Ulysses ima ambiciozne planove koji uključuju i investicije na otočju Brijuni. Je li to realno i ostvarivo i može li Ministarstvo kulture pomoći u realizaciji tih planova?

- Ministarstvo pomaže kazalište Ulysses programski sukladno preporukama kulturnih vijeća. Upoznata sam s planovima daljnjeg razvoja kulturnog programa na otočju Brijuni, mislim da u prvom redu potporu tom projektu trebaju dati Nacionalni park i lokalna samouprava ako procijene da je to smjer u kojem žele ići.

- Među pogođenima zbog epidemije su i mnogi "kulturnjaci". Koliko ste im pomogli i koliko će im se tek pomoći?

- Od samog početka pandemije Ministarstvo kulture i medija pomaže sektoru kulture. Za vrijeme prvog lockdowna osigurali smo direktne pomoći samostalnim umjetnicima i nezavisnim profesionalcima u kulturi kao komplementarnu mjeru očuvanja radnih mjesta, dok je drugi dio umjetnika koji sami plaćaju doprinose mogao koristiti mjeru HZZ-a. Nakon toga razvili smo nekoliko ad-hoc natječaja koji su bili prilagođeni mogućem okviru djelovanja u uvjetima pandemije, gdje su korisnici bili također samostalni umjetnici i umjetničke organizacije, raspisali smo putem ESF-a natječaj za program Kultura on-line, osigurali smo putem privremenog okvira Europske unije kreditne linije za sektor kulturne i kreativne industrije sa 100 posto državnim jamstvima uz kamatnu stopu do maksimalno 2 posto u ukupnom iznosu od 300 milijuna kuna, da nabrojimo samo neke od mjera. Ove godine zbog dugog djelovanja pandemije ponovili smo natječaj za pomoć samostalnim umjetnicima i nezavisnima profesionalcima te također, kako u prošloj tako i ovoj godini, osigurali redovno financiranje u okviru našeg Poziva za javne potrebe u kulturi.

- HNK u Zagrebu je dokazao da se i u ovim vremenima može i treba raditi. Kako gledate na rad nacionalnog kazališta i pojedine kritike koje dolaze na račun vodstva HNK?

- Puno je toga iznošeno u javnosti vezano uz zagrebački HNK, ali ne bih to više komentirala. Posvećeni smo rješavanju problema, a ne generiranju sukoba. Sva hrvatska kazališta, ne samo javna, nego i privatna, dokazala su koliko je važno i u ovakvim vremenima raditi. Jednako je to važno za umjetnike kao i za publiku. U Hrvatskoj smo se trudili donositi takve mjere da maksimalno zaštitimo umjetnike, djelatnike u kulturnim institucijama, publiku i posjetitelje, a da istovremeno osiguramo nastavak rada. Nadam se i vjerujem da će nam zbog te odluke, u trenutku kad pandemiju stavimo pod kontrolu, biti lakše ponovo u punom opsegu pokrenuti kulturni život.

- Kada se realno može očekivati novi Zakon o elektroničkim medijima i može li on spriječiti sve ovo što se sada događa na relaciji A1 i N1?

- Kao prvo, treba demistificirati politikantstvo kojem svjedočimo ovih dana da treba Zakon o elektroničkim medijima uputiti u proceduru i reći da je Zakon odavno u proceduri i da je prošao prvo čitanje, te da se sada radi na daljnjem unaprjeđenju članaka u komunikaciju s dionicima. Vjerujem da ćemo ubrzo imati konačni tekst Zakona za drugo čitanje. Vezano na nepotpisivanje novog ugovora A1 operatera s grupacijom United Media, treba reći da je ovo isključivo poslovna odluka dvaju poslovnih subjekata, a koliko smo pročitali radi se prvenstvo o sportskim pravima. Također je bitno naglasiti da je N1 kao dio grupacije UM naplatna televizija koja ima sjedište u Luxembourgu, te nikad nije tražila free to air koncesiju niti bi je mogla dobiti jer nema pravni nastan u Republici Hrvatskoj. Dodatno treba naglasiti da United Media u svojem vlasništvu već ima dva nakladnika s nacionalom koncesijom. Zakon o elektroničkim medijima niti može, niti će propisivati obvezu operaterima vezano uz naplatne televizije.

- Sada kada su i mediji pod ingerencijom Ministarstva, je li vrijeme da se stvore uvjeti da Hrvatska napokon dobije i jedan ozbiljni javni dnevni list, kao što je bio Vjesnik?

- Vjesnik je doista bio simbol profesionalnog novinarstva i žao mi je da je ugašen. Postoji li inicijativa i snaga za pokretanje još jednog dnevnog lista u Hrvatskoj, nisam sigurna. U svakom slučaju, naša je namjera osmisliti posebne mjere potpore kako bismo pomogli opstanku tiskanih medija i posebno poticali profesionalno novinarstvo. Pilot-projekt koji smo prošle godine pokrenuli s Agencijom za elektroničke medije pokazao je veliki interes i potvrdio potrebu za takvim tipom potpore novinarskoj profesiji.

- Nažalost, već je dva puta morao biti odgođen Interliber, kao i sajam knjiga u Puli, pa je pitanje hoće li hrvatski izdavači preživjeti u ovim vremenima gdje nije problem samo Covid-19, već i ekonomska iscrpljenost građana koji bi voljela kupiti knjigu, ali za to nemaju novca?

- Podsjetila bih da je upravo ovu godinu Vlada proglasila Godinom čitanja te da su naše aktivnosti usmjerene posebno knjizi, kulturi čitanja, odnosno odgoju čitalačke publike. Iako se Interliber nije održao, Zajednica nakladnika i knjižara zajedno s Ministarstvom kulture i medija   organizirala je manje forme putem knjižara kako bi kompenzirali izostanak velikog okupljanja na Zagrebačkom velesajmu. Ministarstvo kulture i medija kontinuirano ulaže u sve segmente nakladništva - od stvaralaštva, poticaja piscima i prevoditeljima, do potpora izdavanju knjiga, otkupa i poticanja manifestacija i programa koji potiču čitanje.

- Koji su vaši prioriteti kao ministrice kulture i medija do kraja drugog mandata ove Vlade?

- Dvije velike krize s kojima smo se suočili promijenile su mnoge planove i suočile nas s novim ciljevima. Ukratko, pratit ćemo i poticati kulturni sektor u oporavku od posljedica globalne pandemije. Bit ćemo jedan od ključnih resora zadužen za obnovu kulturne baštine nakon potresa. A što se tiče ostalih prioriteta - to je osiguranje dodatnih sredstava za poticanje stvaralaštva, završetak zakonodavne reforme u području kulture, baštine i medija i svakako osiguranje većih sredstava iz Europskih fondova nego što je to bio slučaj do sada. Kultura je važna za naš identitet, a ulaganje u kulturne i kreativne industrije, uključujući medije, važno je za pokretanje tog dijela gospodarstva, ali i za sveukupni društveni razvoj. Činjenica da je naša Vlada donijela odluku da i u vremenu globalne pandemije, kao jedna od rijetkih država, kulturu drži otvorenom, pokazuje koliko nam je to područje važno.

Povezane vijesti

• Skoro svi filmovi na Kaštelu snimljeni ove godine
• Odlučeno koji će se filmovi prikazati na 63. Pulskom filmskom festivalu
• Hrvatskim premijerama prednost za prikazivanje u Areni