Serijal tematizira dio istarske prošlosti, a film "Milan", prvi na rasporedu je, jednostavno rečeno, jedan od najboljih dokumentarnih filmova o Puli i Istri
Milan Rakovac ispred pulske Komunalne palače (Arhiv Glasa Istre)
U ponedjeljak u 23.15 na Prvom programu Hrvatske televizije premijerno će biti prikazan prvi dio dokumentarnog serijala "U Ime Oca" pulske redateljice Ines Pletikos, a riječ je o serijalu kojem je jedan od ciljeva osvještavanje i valorizacija istarske kulture 20. stoljeća. Naslov prve epizode je "Milan" te u njoj istarski književni bard, publicist i urednik Milan Rakovac prisjećajući se svog oca, narodnog heroja Joakima Rakovca, priča o Istri nakon Drugog svjetskog rata.
Tjedan dana kasnije, u ponedjeljak 16. siječnja bit će prikazana druga epizoda nazvana "Tamara", u kojem hrvatska etno jazz diva Tamara Obrovac priča o svom ocu Ivanu Obrovcu, legendarnom likovnom pedagogu, slikaru, grafičaru. "Petra", treća epizoda serijala "U Ime Oca" bit će prikazana u ponedjeljak 23. siječnja. Glumica, redateljica i dramska pedagoginja Petra Blašković priča o odrastanju u obitelji umjetnika uz dvoje vrsnih glazbenika, Arinku Blašković Šegando i gurua istarske alternativne rock scene, legendarnog Francija Blaškovića. Reprize su utorkom u 18 sati na HRT3.
Serijal tematizira dio istarske prošlosti koji bi mogao ostati zaboravljen ukoliko se netko ozbiljnije ne pozabavi njome. Pretpremijerno prikazan početkom listopada prošle godine u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc, pobudio je veliko zanimanje publike.
Film "Milan", prvi na rasporedu je, jednostavno rečeno, jedan od najboljih dokumentarnih filmova o Puli i Istri općenito. "Milan" u početku djeluje kao nešto predvidljivo - književnik i novinar Milan Rakovac priča o sebi i svom ocu Joakimu Rakovcu, koji je kao partizan poginuo u zasjedi u Korenićima pored svog rodnog sela Rakovci, u siječnju1945. Vrlo brzo postaje jasno da film nije samo to, faktografski i televizijski dokumentarizam, jer izgleda da je redateljica Ines Pletikos, čiji se pulski pedigre osjeća u svakom kadru, prije snimanja promislila što bi ona htjela vidjeti, ne samo kao redateljica, nego i kao gledateljica. Kako napraviti jednu biografsku priču koja je više od toga? Upravo ovako! Ines Pletikos nije skrivala namjeru da kroz kompletan serijal ponudi prikaz povijesti i kulture Pule i Istre, od Drugog svjetskog rata naovamo, no jedno je željeti a drugo to i realizirati. Pogotovo kada se radi, kako je sama rekla, sa skromnim budžetom, no to nije ni najmanje utjecalo na završni rezultat. Jer, suština je tu. Milan Rakovac, inače vrsni govornik, majstor riječi, nikad nije djelovao suvislije i preciznije, pa i duhovitije. Svaka njegova replika je na mjestu, a zahvaljujući sigurnoj režiji i preciznoj montaži nema ovdje ničeg suvišnog, niti se igdje osjeća da nešto nedostaje, bez kadrova koji se vuku unedogled.
Pored tehničkog dijela, još je jača sama priča koju pojačavaju detalji. Milan Rakovac priča o Istri ne skrivajući svoju beskrajnu ljubav prema njoj. Ipak, ne samo da nikad ne prelazi u isforsiranu patetiku, već ostaje racionalan, kada treba opravdano ciničan, pa time cijelom filmu daje uvjerljivost. Ovo nije politički (ili politizirani) pamflet građen na velikim i istovremeno praznim riječima, ovo nije turistički spot uronjen u umjetno blještavilo, ovo nije vrisak očajnika koji se mora dokazivati pred drugima. Netko tko nikad nije bio u Istri, a pita se što ona predstavlja, i možda razmišlja o tome da se ovamo preseli, trebao bi pogledati ovaj film. On ne pokriva sve što bi se o Istri i Puli trebalo znati, naprotiv, dotiče se tek nekih malih segmenata, ali ti segmenti su poput osovina ili greda koje drže duh cijele te građevine. Recimo da se radi o jednoj vrsti ponosa lišenog oholosti, u što će se uvjeriti oni koji budu pogledali film.
U filmu uživamo kroz priče iz Rakovčeva djetinjstva, poput one kada priča o svom ocu koji se pridružio antifašističkom pokretu otpora iako je bio iz dobrostojeće, katoličke obitelji. Ili kada je nakon Drugog svjetskog rata stigao u Pulu i u kvartu ozad Arene upoznao susjede, grupu djece koja nisu znala nego talijanski, a on nije znao nego hrvatski, ili pak kada je u Zagrebu upoznao susjedu koja nije htjela da je oslovljava s "drugarice". Zanimljiva je, čak i inspirativna priča o njegovom povratku u Pulu sedamdesetih gdje sudjeluje u silovitom razvoju kulturnog života na zasadama postulata Čakavskog sabora. Kao da se sugerira da je Istra bila i ostala spoj elemenata koji bi drugdje bili kontradiktorni sami po sebi, ali se u ovdašnjoj praksi dobro održavaju upravo tako povezani.
Ništa od mnoštva materijala koje je redateljica Ines Pletikos sažela u 52 minute, ne čini se nepotrebno naguranim. Kada se gleda ovaj dokumentarac, kao i onaj drugi o dramskoj umjetnici Petri Blašković koja priča o ocu Franciju, koji sam također imao prilike vidjeti, zadovoljno zaključujemo da se ono što se događalo u kulturnom životu Pule i Istre zadnjih 70 ili 80 godina, ipak dogodilo sa svrhom. Nje nismo uvijek bili svjesni, no iz ove perspektive sa zahvalnošću možemo konstatirati da nas je formirala.
U pozadini razvoja kulturne scene Istre puhali su postratni vjetrovi, ljudi su iz Istre dolazili i odlazili, mijenjale su se politike i vlasti, ali entuzijazam pojedinaca nije splasnuo što će se sigurno puno bolje vidjeti i u ostatku serijala. Unatoč tome što je Istra uvijek bila daleko od velikih centara moći, kulture i financija, odnosno kako se voli reći "daleko od vatre", pojedine žeravice i tu su se znale zapaliti i dugo gorjeti.
U pripremi filmovi o Martinu Bizjaku, Bošku Obradoviću i Liviju Morosinu
Spomenuta tri dokumentarca "Milan", "Tamara" i "Petra" tek su prvi dio serijala "U ime oca", jer u pripremi su još i filmovi "Breda" o Martinu Bizjaku, "Magdalena" o Bošku Obradoviću i "Teo, Darija i Marino" o Liviju Morosinu. Tako će serijal biografskim pričama o nekolicini istaknutih umjetnika i kulturnih djelatnika, svojevrsnih duhovnih otaca generacija stasalih u drugoj polovini 20. stoljeća u Istri, prikazanim insajderskim pričama iz perspektive svoje voljene djece zaokružiti dramatično poglavlje svoje povijesti, krvavog istarskog Novecenta.