Hrvatska ima veliki potencijal za korištenje energije vjetra, ali ga ne koristi dovoljno zbog trome birokracije, rekao je u četvrtak u Dubrovniku Giles Dickson, izvršni direktor udruženja WindEurope.

Dickson je jedan od panelista na dvodnevnoj konferenciji Dani dobroga vjetra koja je započela u četvrtak u Dubrovniku u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

Ustvrdio je da je Hrvatska pri dnu ljestvice među zemljama Europske unije po učinkovitosti birokracije u izdavanju dozvola za vjetroelektrane.

“Prema hrvatskim zakonima, morate koristiti tehnologiju koja je bila u originalnoj prijavi za dozvolu, a većina europskih država dopušta fleksibilnost pa možete modernizirati tehnologiju, umjesto da zaglavite s onom koja je možda bila najbolja prije pet godina”, naglasio je Dickson u razgovoru za Hinu.

Udruženje WindEurope koje predstavlja Dickson okuplja 400 tvrtki iz 38 zemalja i partner je Europske komisije.

On smatra da je problem i to što svaka jedinica lokalne samouprave ima svoj vlastiti, posebni prostorni plan, što stvara dodatne poteškoće.

Naveo je da vjetroelektrane danas u Hrvatskoj proizvode 1000 megavata električne energije, što čini oko 11 posto ukupne potrošnje električne energije. 

Procjenjuje se, kaže Dickson, da će Hrvatska u sljedećih pet godina izgraditi dodatnih 1400 megavata vjetroelektrana.

“Kada imate 2,4 umjesto jednog gigavata, to bi onda bila četvrtina vaše energije. To je veliko povećanje i ilustrira potencijal koji vjetar ovdje ima”, rekao je Dickson.

I Grzegorz Zielinski iz Europske banke za obnovu i razvoj smatra da bi se hrvatska država trebala više fokusirati na ubrzanje procesa razvoja projekata vjetroelektrana.

“A što se tiče privatnog sektora, on bi se morao koncentrirati na ono što dobro radi: identifikaciju dobrih lokacija, razvoj projekata, ishođenje dozvola i osiguravanje financiranja kako bi se moglo početi s izgradnjom”, rekao je Zielinski.

Državni tajnik za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić rekao je, pak, da je Hrvatska odlučila uvesti „sistematično pristupanje razvoju obnovljivih izvora energije”.

Direktorica OIEH-a Maja Pokrovac poručila je na otvaranju konferencija da "ono što želi Europa želimo i mi - što više obnovljive energije".

"Ali, istovremeno je jasno da bez suradnje ne možemo ostvariti tu zelenu tranziciju do željenih megavata instalirane snage koji će do 2030., nadam se, biti 5000 megavata", istaknula je Pokrovac.

Regionalna konferencija Dani dobroga vjetra okuplja je predstavnike europskih institucija i vlada, akademske zajednice, privatnog sektora iz zemlje i regije, investitore i stručnjake za zaštitu okoliša s ciljem da raspravljaju o mogućnostima učinkovitijeg razvoja projekata vjetroenergije.

Povezane vijesti

• Predstavljena strategija za postizanje energetske neovisnosti Brača
• EP: Ruski plin i u središtu rasprave o zaštiti okoliša
• UN-ova konferencija o okolišu započela u Švedskoj