STRASBOURG
EP: Ruski plin i u središtu rasprave o zaštiti okoliša
(Hina/EPA)
Zastupnici u Europskom parlamentu usvojili su u četvrtak novi program za zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena istaknuvši da EU mora ubrzano raditi na postizanju što veće energetske neovisnosti, posebno kada je riječ o uvozu plina i nafte iz Rusije.
“Naša ovisnost o fosilnim gorivima veliki je problem i to je sada svima jasno”, rekla je u srijedu u Europskom parlamentu izvjestiteljica za EU-a novi program o okolišu Grace O'Sullivan ispred Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI).
“Ovisnost o fosilnim gorivima ne samo da oduzima budućnosti novim naraštajima nego uzrokuje sukobe i uništavanja”, dodala je.
Komisijin povjerenik za okoliš Virginijus Sinkevičius rekao je da najnovije izvješće IPCC-a (Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene) pokazuju da je stanje s klimom i okolišem “gore nego što smo misli”. “Vremena za djelovanje je malo”, upozorio je Sinkevičius.
Brojni su zastupnici istaknuli da EU mora više raditi na energetskoj neovisnosti. Nije rješenje, rekao je Jiří Pospišil iz EPP-a, nastaviti s uvozom plina i nafte iz Rusije do 2030., a onda prijeći na uvoz iz drugih zemalja.
“Moramo prekinuti uvoz fosilnih goriva iz Rusije ove godine. Nemojmo više gubiti vrijeme, nemojmo davati dodatna sredstva Putinu kako bi mogao financirati svoj rat”, rekao je Pospišil.
Inače, od ukupnog uvoza prirodnog plina, EU iz Rusije nabavlja oko 40 posto.
Jedan od načina postizanja energetske neovisnosti je korištenje bioplina. “To je brz i učinkovit izvor energije. Moramo se osloboditi ruskog plina i koristiti više bioplina”, rekao je zastupnik Asger Christensen iz kluba liberala Renew.
No, iako je Europski parlament u četvrtak usvojio novi program za okoliš s 553 glasa - 130 eurozastupnika bilo je protiv, a njih sedam suzdržano, dok su mnogi zastupnici kritizirali taj program.
Većina kritika odnosi se na tranziciju prema obnovljivim izvorima energije, za koju neki od zastupnika, uglavnom iz konzervativnih i desnijih stranaka, navode da je preskupa i da ugrožava industriju i građane.
Oni pak koji podržavaju zelenu tranziciju naglasili su da će EU izdvojiti sredstva kako bi olakšala prelazak te da će isti biti proveden postupno, a i da se, naposljetku, radi o nužnosti.
“Tranzicija je skupa, ali će posljedice njenog neprovođenja biti puno skuplje”, napomenuo je Nikolae Stefanuta iz kluba Renew.
Zastupnici su također upozorili da “što više odugovlačimo, mjere koje uvedemo bit će drastičnije”.
Jedna od mjera za koje se zalaže novi program za okoliš je i smanjenje i postupni prestanak subvencioniranja ulaganja u fosilna goriva.
“Stotine milijuna eura šalju se nedemokratskim režimima svaki dan, a daljnja ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva znači da ćemo ostati zarobljeni u ovom stanju i narednih desetljeća”, upozorila je izvjestiteljica O’Sullivan.
Milijarde eura koje se ulažu u fosilna goriva mogu, smatraju brojni eurozastupnici, uložiti u ubrzavanje procesa za korištenje obnovljivih izvora energije.
EU će, što se tiče subvencije fosilnih goriva, “ići zacrtanim putem”, rekao je Komisijin povjerenik Sinkevičius. “Države članice morat će svake druge godine, počevši od 15. ožujka 2023., podnositi izvješća o tome na koji način postupno smanjuju subvencije za fosilna goriva”, najavio je.
Komisijin povjerenik također je rekao da se slaže s izvjestiteljicom oko toga da BDP više ne smije biti glavni pokazatelj napretka već da je potrebno razmišljati i o drugim aspektima dobrobiti društva.
EU “mora primijeniti svoju poreznu politiku i ići u smjeru ekonomije dobrobiti”, rekao je Sinkevičius.
Zastupnik Bas Eickhout iz kluba zelenih upozorio je da mnoge ambicije i potencijalna rješenja ekoloških problema često ostaju samo teorija. Prozvao je predstavnike Vijeće da, iako stalno ističu problem fosilnih goriva, u praksi malo toga poduzimaju..
“Kada uđemo u pregovore o europskom zakonodavstvu (…) ništa od toga ne žele provesti u djelo”, rekao je Eickhout.
Hrvatska europarlamentarka Romana Jerković (SDP/S&D) istaknula je da unatoč tome što EU ima najambicioznije okolišne politike, “europsko gospodarstvo svake godine snosi 55 milijardi eura zdravstvenih i drugih troškova povezanih s okolišem zbog neprovođenja okolišnih uredbi i direktiva”.
Opći program djelovanja Unije za okoliš do 2030. stoga se fokusira na razvoj obvezujućeg okvira za praćenje i izvještavanje o napretku država članica u postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva.
Ključni ciljevi novog programa su i ublažavanje klimatskih promjena te prilagodba istima, smanjenje emisija stakleničkih plinova, smanjenje onečišćenja - posebno korištenja štetnih kemikalija, ali plastičnog i drugog otpada - te očuvanje bioraznolikosti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
