(Reuters)
Sljedeći tjedan u Bruxellesu se održava samit čelnika država članica, samit EU-zapadni Balkan, u Strasbourgu se zastupnici Europskog parlamenta okupljaju na plenarnoj sjednici.
Zadnji puni radni tjedan u ovoj godini prije božićne i novogodišnje stanke, prepun je događaja na visokoj razini.
U četvrtak se održava prvi samit čelnika država članica EU-a pod predsjedanjem novog predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste, koji želi promijeniti dosadašnju praksu dvodnevnih samita, koji počinju četvrtkom popodne i završavaju u petak. Costa želi te sastanke ograničiti na jedan dan.
Glavne teme samita su potpora Ukrajini i uloga EU-a na globalnoj sceni.
Na samit je pozvan ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij koji će čelnike EU-a izvijestiti o trenutačnoj situaciji u njegovoj zemlji.
"Moramo biti uz Ukrajinu kolikogod bude potrebno i učiniti sve što možemo za poraz ruske invazije i pobjedu međunarodnog prava. Prosinački samit je važna prigoda za slanje nedvosmislene poruke Ukrajini za sveobuhvatan, pravedan i trajan mir", napisao je Costa u pismu u kojem čelnike poziva na samit.
O drugoj velikoj temi samita, EU u svijetu, neće biti pisanih zaključaka i Costa želi da čelnici održe sveobuhvatnu i stratešku raspravu o globalnom angažmanu EU-a u multipolarnom svijetu obilježenom geopolitičkim napetostima.
Jedan od aspekata rasprave na tu temu bit će kako ojačati transatlantski savez i istodobno obraniti vlastite interese, kako Europa može pojačati svoj udio u troškovima za vlastitu sigurnost i obranu.
Na dnevnom redu je i izvješće bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa o jačanu civilne i vojne spremnosti EU-a.
Čelnici će također razgovarati o provedbi ranije donesenih odluka o upravljanju migracijama, zatim o stanju na Bliskom istoku i naporima EU-a na de-eskalaciji u tom području.
Dan prije, u srijedu popodne održat će se samit EU-zapadni Balkan na kojem će se razgovarati o Planu za rast koji je EU pripremio za to područje te o naporima na regionalnoj integraciji i o mogućnostima postupne integracije te regije u EU. Tijekom radne večere razgovarat će se o zajedničkim geopolitičkim izazovima.
Hrvatski premijer Andrej Plenković imat će u srijedu nekoliko bilateralnih sastanaka, s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom, predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom, visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas, a u sjedištu NATO-a razgovarat će s glavnim tajnikom Markom Rutteom.
Sljedeći tjedan donosi i značajan napredak po pitanju proširenja EU-a. U ponedjeljak će Crna Gora zatvoriti tri pregovaračka poglavlja, što je veliki korak naprijed budući da je prije toga zadnje poglavlje zatvorila još 2017. godine. Crna Gora je otvorila pregovore u svim pregovaračkim poglavljima, a do sada je ih je zatvorila samo tri. Ovaj put je mogla otvoriti i četiri poglavlja, ali Hrvatska nije dala suglasnost na otvaranje poglavlja Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, u koje spadaju i dobrosusjedski odnosi. Pristupni pregovori svojevrsni su test za Crnu Goru koji trebaju pokazati želi li ta država nepovratno krenuti prema EU-u ili se približiti "srpskom svijetu" za što se zauzima dio današnje vladajuće strukture.
U utorak će i Albanija napraviti korak naprijed, otvaranjem jednog pregovaračkog klastera, koje sadrži dva poglavlja.
Sljedeći tjedan održava se nekoliko ministarskih sastanaka. U ponedjeljak će ministri vanjskih poslova razgovarati o Ukrajini, Gruziji i Bliskom istoku. Nova visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas na prvom sastanku Vijeća za vanjske poslove kojim će predsjedavati želi progurati sankcije protiv gruzijskih dužnosnika odgovornih za nasilje prema prosvjednicima, koji su izišli na ulice kako bi iskazali protivljenje s politikom udaljavanja od EU-a koju provodi vladajuća stranka Gruzijski san. Međutim, za to je potrebna suglasnost svih država članica, a Mađarska je najavila da će se tome usprotiviti. Mađarski premijer Viktor Orban otputovao je u Tbilisi odmah nakon tamošnjih parlamentarnih izbora obilježenih brojnim nepravilnostima i čestitao proruskoj stranci Gruzijski san na pobjedi, koju oporba ne priznaje.
U utorak se sastaje Vijeće za opće poslove koje će razgovarati o usuglašavanju zaključaka za predstojeći samit EU-a. Europsko vijeće trebalo bi, između ostaloga, usvojiti zaključke o proširenju.
U ponedjeljak se također sastaju ministri energetike država članica, a u utorak ministri za zaštitu okoliša.
U petak se sastaju ministri financija država europodručja, a u subotu ministri financija svih 27 članica EU-a.
U Strasbourgu se održava posljednja ovogodišnja plenarna sjednica Europskog parlamenta.
U utorak je predviđena svečanost na kojoj će predsjednica Parlamenta Roberta Metsola dodijeliti ovogodišnju nagradu Saharov. Ovogodišnji dobitnici su Maria Corina Machado, čelnica demokratskih snaga u Venezueli i izabrani predsjednik Edmundo González Urrutia. Europski parlament dodjeljuje nagradu Saharov pojedincima, skupinama i organizacijama koji su iznimno pridonijeli zaštiti slobode mišljenja.
Zastupnici će tijekom plenarne sjednice razgovarati o nizu tema, između ostaloga, o dezinformacijama koje kruži na društvenim mrežama, poput TikToka, koje predstavljaju opasnost za slobodne i poštene izbore u EU-u, o stanju u Siriji, o samitu EU-a, ruskim dezinformacijama i povijesnim falsifikatima kojima nastoje opravdati agresiju na Ukrajinu te o prosvjedima u Gruziji.