CoE MARBLE
Napušteni prostor Brodarskog instituta postaje leglo talenata i vrhunske tehnologije
(Snimio Igor Kralj / Pixsell)
Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo, CoE MARBLE, prvi EU centar izvrsnosti u Hrvatskoj, koji bi trebao postati "leglo talenata" i okupiti najbolje stručnjake iz Hrvatske i svijeta, počeo je oživljavati donedavno napušteni prostor Brodarskog instituta u Zagrebu.
Otvarajući 30 milijuna eura vrijedan projekt ovoga tjedna, njegov voditelj profesor s Fakulteta i elektrotehnike i računarstva iz Zagreba Nikola Mišković kazao je da s CoE MARBLE-om počinje transformativno putovanje Hrvatske na globalnu mapu ključnih igrača u području pomorske robotike i tehnologija.
FER je definitivno najuspješnija visokoobrazovna institucija u tehničkim područjima u Hrvatskoj i kao takva se nikad nije libila pomagati drugim institucijama. Tako se ne ustručava ni osnivati nove centre izvrsnosti, koji će usmjeriti istraživanje u nekom određenom području. Centar izvrsnosti Coe MARBLE jedan je od takvih primjera, kazao je Hini.
CoE MARBLE jedan je od 12 izabranih projekata koji se natjecao među 123 pristigla prijedloga u programu Obzor Europa.
Konkurencija je bila jaka i financiraju se samo najbolji prijedlozi, kazala je zamjenica voditelja jedinice u Izvršnoj agenciji za europska istraživanja Federica Roffi na svečanosti otvaranje projekta. Dodala je da je program ustanovljen kako bi smanjio veliki jaz u istraživanju i inovacijama među zemljama Europi, pri čemu neke zemlje zaostaju u odnosu na prosjek EU-a.
Obzor (Horizon) Europe, stavlja veliki naglasak na program širenja, s proračunom koji se zapravo utrostručio u usporedbi s prethodnim programom u Obzor 2020, sada iznosi gotovo tri milijarde. Do sada je program omogućio razvoj 24 centra izvrsnosti u 11 različitih zemalja.
Četiri područja istraživanja
Budući se na otvorenju nije preciznije govorilo o istraživanjima kojima će se baviti Centar izvrsnosti, Mišković je kazao za Hinu da se radi o četiri osnovna područja: pomorska autonomija, podvodni internet, digitalni blizanci i izdržljivost, odnosno energija u pomorskoj robotici.
Prvo područje odnosi se na robote i na robotsku inteligenciju. Sada to uključuje autonomiju podvodnih vozila, besposadna plovila, znači besposadne brodove i bespilotne letjelice i njihova međusobna interakcija. U segmentu temeljnih istraživanja, to uključuje algoritme kooperativnog upravljanja među takvim vozilima u svrhu efikasnijeg istraživanja pomorskog okruženja, a na području inženjerskih, primijenjenih rezultata, razvoj podvodnih plovila, razvoj sustava koji bi omogućili situacijsku svijest, a to znači rad različitih senzora pod vodom i iznad vode, koji omogućuju tim autonomnim sustavima da se kreću samostalno u nepoznatom okruženju, kazao je.
Drugi segment tiče se skupa podvodnih senzora koji međusobno komuniciraju akustički ili optički. Kod tog područja istraživanja izazovno je što običan Wi-Fi signal ne prolazi, a nema ni GPS-a, pa moramo nalaziti nove načine na koji se ti podvodni senzori mogu međusobno lokalizirati i razmjenjivati informacije. Nama je cilj pokriti područje marine u svrhu ostvarivanja funkcionalnosti pametne marine kako bismo nadzirali kakvoću vode u marini, ali ovdje ne govorim o konkretnoj aplikaciji koja će se realizirati, već o istraživačkim temama koje će se provoditi u Centru istraživanja, kazao je Mišković.
Treće je istraživačko područje pomorskih digitalnih blizanaca. Radi se o simulacijskim modelima velikih skala, o 3D modelima postojeće infrastrukture, praćenja njihova funkcioniranja i starenja. Recimo, možemo imati digitalni blizanac broda, i na njemu simulirati što se dogodi ako motor na brodu radi predugo bez servisa i, što napraviti ako dođe do požara.
Četvrto područje je pomorska zelena izdržljivost, a prvenstveno mislimo na energetiku, na nove izvore energije koje omogućuju pomorskim robotima da dulje mogu samostalno djelovati na moru. Tu se radi o eksploataciji nekih novih izvora energije, pa sve do obnovljivih izvora energije koji su karakteristični za pomorsko okruženje, vjetroelektrane, vodik i slično, kazao je Mišković.
Mi ćemo napraviti pilote za eksperimentalna područja, a to je infrastruktura: pametna marina, pametno uzgajalište školjaka i poligon za autonomna plovila, koji će biti temelj za istraživanje i razvijanje nove tehnologije. Sva infrastruktura je u vlasništvu Centra izvrsnosti, a radi se u suradnji s partnerima projekta: u Martinskoj kod Šibenika u suradnji s Institutom Ruđer Bošković, nedaleko od nje na uzgajalištu školjaka s Agrifood Croatia, te pametna marina s partnerom Maritime Innovation Cluster u riječkom akvatoriju, ističe voditelj projekta.
Suradnja s vodećim znanstvenim središtima
Centar će u svom razvoju imati suradnju i podršku vodećih znanstvenih središta iz europskih zemalja. Jedan od njih je Institut za brodogradnju iz Genove. Njegov ravnatelj Alessandro Iafrati, kazao je da Centar izvrsnosti, čiji je cilj širenja suradnje i uključivanje različitih zemalja, preko đenovskog Instituta ima "ulazak" u Talijansko istraživačko vijeće, najveću istraživačku institucija u Italiji s oko 8500 istraživača u 88 instituta u svim disciplinama, samo u inženjerstvu oko 1000 istraživača u različitim poljima.
Važno je da u konzorciju postoje istraživačke institucije, ali i industrijski partneri, različita područja, akvakultura, naravno morska robotika je dio naslova, i mnogi drugi sudionici, a također i kreatori politika, jer na kraju, to moramo razvijati na ekološki i klimatski prihvatljiv način, kazao je kazao je Iafrati i dodao. Puno je transformacija u ovom razdoblju, među kojima su dekarbonizacija, digitalizacija različitih područja i drugi.
Jedan od partnera je Norveško sveučilište znanosti i tehnologije. Voditelj njegova Odsjeka za pomorsku tehnologiju Sverre Steen izrazio je zadovoljstvo što će Centar izvrsnosti CoE MARBLE biti prvi međunarodni partner Norveškog centra za tehnologiju oceana u toj izrazio "oceanski" orijentiranoj zemlji.
"Norveška je oceanska zemlja. Više od 70 posto našeg izvoza čini naša oceanska industrija. Posljednjih desetljeća nafta i plin u moru učinili su Norvešku vrlo bogatom zemljom. I to je dovelo do uspostave vrlo jakih industrija koje opskrbljuju offshore sektor brodovima, opremom i svim vrstama usluga", kazao je Steen.
Ta se industrija sada priprema za promjenu kako bi opsluživala sektor obnovljive energije oceana u nastajanju. Uz spomenute izazove dekarbonizacije brodarstva i offshore industrije, Europa se suočava s novom i vrlo ozbiljnom sigurnosnom situacijom koja predstavlja velike izazove, također za pomorske i oceanske tehnologije. Naše tehnologije mogle bi se koristiti u svrhe koje nismo mogli zamisliti prije samo nekoliko godina. S obzirom na to, smatram da je stvaranje Centra izvrsnosti CoE MARBL vrlo pravovremeno i vrlo relevantno, kazao je Steen i naveo suradnje koje od ranije povezuju dvije zemlje i njihove istraživače.
Mišković dodaje da je osnova europskog financiranja civilna primjena, ali da se stvari prebrzo mijenjaju i idu u različitim smjerovima, gdje stvarnost uvjetuje daljnji smjer.
Začetak budućeg tehničkog instituta?
Voditelj projekta kaže da planiraju u roku od tri godine završiti svu infrastrukturu, što uključuje i eksperimentalni bazen u Brodarskom institutu.
Mi smo već spremni s revitalizacijom. U Brodarskom institutu će početi vrlo skoro obnavljanje okruglog bazena, upravne zgrade te dijela uredskog prostora između upravne zgrade i okruglog bazena. Na infrastrukturu odlazi otprilike 15 milijuna eura, kaže Mišković i napominje: Mi ne gradimo brodove. Ovo je robotika s primjerom u pomorskom okruženju.
Hrvatska sudjeluje u financiranju projekta s polovicom sredstava. Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs kaže da je projektom zamišljena jedna administrativna infrastruktura koja će kasnije ostati samostalna, jedna kompanija u osnutku koja treba nakon što prođe određeni broj godina, ostati i samostalna i samoodrživa.
Ovdje će se za pet-šest godina otvoriti nova radna mjesta. Hrvatska ima 25 znanstvenih instituta u području prirodnih znanosti i u području društvenih znanosti, ali niti jedan tehnički. Prema tome, ovo može biti začetak vraćanja onih djelatnosti, istraživanja i rada u ovom prostoru Brodarskog instituta koji je nekada tome služio, kazao je ministar.
Plan projekta je zapošljavanje 54 osobe od čega nešto više od pola istraživača, a ostalo će biti inženjeri i popratno osoblje, što ne uključuje ljude koje će raditi na dodatnim projektima koje će Centar izvrsnosti privući i započeti.
Računamo da ćemo imati sigurno 40 posto stranaca u centru izvrsnosti, mladih istraživača i vrhunskih stručnjaka, kazao je Mišković.
To je mjesto za zapošljavanje najboljih stručnjaka iz cijelog svijeta. Mi se ne fokusiramo samo na domaće ljude, ovo je europski centar izvrsnosti koji djeluje međunarodno, kazao je Mišković i zaključio: Izuzetno je važno privući te vrhunske talente koji će sami definirati i razvijati svoje teme unutar svojih područja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
