Površina Kaspijskog jezera iznosi 376.400 km2 te je skoro pet puta veće od drugog najvećeg jezera svijeta, Superior ili Gornjeg jezera u Sjevernoj Americi. Dugo je 1.200 km, a široko između 210 i 436 km

Najveće jezero na svijetu, Kaspijsko, naziva se i morem. U antičko se doba nazivalo Mare Caspium ili Hyrcanium. Ono je poznato i kao crta razgraničenja između dvaju kontinenata - Europe i Azije.

Na njegovim obalama smjestilo se čak pet država: Kazahstan, Turkmenistan, Islamska Republika Iran (pokrajine Gilan, Mazandaran i Golestan), Azerbajdžan i Ruska Federacija(Dagestan, Kalmikija, Astrahanska Oblast). Dvomilijunski Baku, prijestolnica Azerbejdžana, najveći je grad na kaspijskoj obali. Leži na nadmorskoj visini (dubini) od -28 metara u odnosu na razinu svjetskih mora i oceana.

Razina jezera iznosi -26,5 metara, čime je ono depresija (dio Zemljine kopnene površine ispod razine mora). Volumen, odnosno ukupna količina vode u jezeru iznosi 79.319 km3 i čini 40 posto volumena svih jezera svijeta. Volumen ovisi o količini vode koja dospijeva u jezero putem rijeka. Nevjerojatan broj od oko 130 rijeka utječe u jezero, od kojih je najveća i najznačajnija rijeka Volga, najduža europska rijeka.

Važno je spomenuti i da je Kaspijsko jezero slano jezero, a u zaljevu Kara-Bogaz-Gol i do deset puta slanije od Jadranskog mora (na tom mjestu slanost mu je 300 promila).

Nestalni volumen

Razina i površina ovoga jezera/zatvorenog mora mijenja se zbog pritjecanja vode, oborina i isparavanja. Tako je godine 1930. površina bila 424.300 km², godine 1970. iznosila je 371.000 km², a 2002. godine 386.400 km², kada je razina Kaspijskoga jezera bila 26,5 metara niža od razine Crnoga mora. Od 1930-ih do 1978. godine razina jezera spustila se za približno 2,5 metra. Radi sprečavanja daljnjeg snižavanja, 1980. godine izgrađena je brana u prolazu kojim voda jezera otječe u plitki zaljev Kara-Bogaz-Gol. U razdoblju do 1992. godine, kada je brana uklonjena, razina jezera porasla je za više od 2,6 metra.

U jezeru su brojni, mali otoci. Najviše ih je u sjevernoj regiji i zauzimaju površinu od oko 2.000 četvornih kilometara. Smješteni su uz samu obalu i nema, zanimljivo, nijednog otoka u dubljim dijelovima. Najveći otok (Ada Ogurdža) pretežno nastanjuju gazele. Skupina jednog dijela otoka formira Tulenijski arhipelag koji predstavlja veoma važnu regiju za ptice.

Regija Kaspijskog jezera jedan je od prostora najranije eksploatacije nafte i ubraja se u najbogatija ležišta nafte i prirodnoga plina u svijetu. U Azerbajdžanu je nafta crpljena prije 150 godina; prije 100 godina na ovom je prostoru crpljeno više od 50 posto cjelokupne svjetske proizvodnje nafte. Zalihe u jezeru još nisu iskorištene te su procjene OPEC-a da se u Kaspijskom jezeru, odnosno ispod njega, zalihe sirove nafte kreću oko 220 mlrd barela, što je 20 posto poznatih svjetskih zaliha. Velike su i zalihe zemnog plina.

Kroz povijest ovo je područje uglavnom bilo podijeljeno između dva carstva – Ruskog i Perzijskog, kasnije SSSR-a i Irana. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, našlo se između pet zemalja, kojima je Kaspijsko jezero, odnosno more, od tada predstavljalo kamen spoticanja u međusobnim odnosima. Azerbejdžan, Rusija, Kazahstan, Turkmenstan i Iran više od dvadeset godina nisu se mogle dogovoriti kako podijeliti zajedničko blago, a najvažnija prepreka je bila definicija – radi li se o moru ili o jezeru. Ako se smatra morem, potpadalo bi pod nadležnost međunarodnih pomorskih zakona, prvenstveno Zakona o moru Ujedinjenih naroda. Najbitnije: more ne pripada samo zemljama koje imaju izlaz na more, već i druge države mogu tražiti pristup. Ako je, međutim, Kaspijsko more jezero, onda se dijeli na jednake dijelove između pet država koje izlaze na jezero.

Godine 2018. pet država potpisale su u kazahstanskom gradu Aktauu Konvenciju o pravnom statusu Kaspijskog jezera. Ovaj dokument je riješio mnoga važna pitanja, kao što je isključivo pravo ovih pet zemalja na vojno prisustvo u jezeru, mogućnost prometne suradnje, borbe protiv krijumčarenja droge i u turističkom pogledu Svaka zemlja dobila je 15 nautičkih milja suverenih voda i isključivo pravo ribolova na 10 nautičkih milja izvan područja pod njihovom upravom.

Umiranje tuljana

U Kaspijskom jezeru ili moru obitava oko 400 endemskih vrsta; od 115 vrsta riba mnoge su anadromne, tj. žive u moru, a mrijeste se u slatkim vodama; u jezeru živi i jedna od dviju vrsta slatkovodnih tuljana; druga je u Bajkalskom jezeru u azijskom dijelu Ruske Federacije, koje je najstarije jezero i ujedno najdublje jezero na svijetu (do 1.642 m).

Lani su mediji izvještavali da je Kaspijsko jezero ugroženo onečišćenjem te da tuljani masovno umiru. Nekoć je bilo uobičajeno vidjeti tuljane uz dokove Bakua, azerbejdžanskoga glavnog grada, no to više nije slučaj. Od milijun tuljana koji su živjeli na kaspijskim obalama i otocima prije stotinu godina, ostalo ih je manje od deset posto. Sudbina tuljana znak je svih ekoloških problema u Kaspijskom jezeru.

Ovo najveće vodeno tijelo na kopnu, otprilike veličine Japana, u bogatu faunu uključuje kaspijske kornjače i morune - najveće vrste jesetre od koje se dobiva čuveni kavijar. Mogući izljevi nafte u jezeru bili bi mnogo opasniji za okoliš nego u moru. Zato su ekološki aktivisti razočarani što države potpisnice Konvencije o pravnom statusu Kaspijskog jezera/mora nisu dotaknule ekološka pitanja. Zabrinuti su da bi Kaspijsko jezero moglo doživjeti sudbinu Aralskog koje je gotovo presušilo, što je jedna od najvećih svjetskih ekoloških katastrofa. Bilo bi strašno izgubiti Kaspijsko jezero, kao što je izgubljeno Aralsko. To bi bio zločin.

Aralsko jezero, u zapadnome dijelu Azije, u Kazahstanu i Uzbekistanu, obuhvaća 17.160 km² (2004. godine). Leži 52 m iznad razine mora. Do 1960. bilo je površinom četvrto jezero svijeta. Nakon što su sovjetske vlasti radi natapanja plantaža pamuka preusmjerile tokove rijeka Amu-Darje i Sir-Darje, površina mu se naglo smanjuje.

Isušivanje jezera ekološka je katastrofa svjetskih razmjera. Povećani salinitet (45 promila) uništio je gotovo sve oblike života u jezeru i oko njega. Nekadašnje luke nalaze se i pedesetak kilometara od jezera, a propali su ribolov i preradba ribe. Godine 1997. Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Tadžikistan i Kirgistan ugovorili su izdvajanje 1 posto dohotka za oporavak Aralskoga jezera, a 2006. godine tom se nastojanju pridružila i Svjetska banka.

Kanal Volga - Don

Prometna važnost Kaspijskog jezera je velika, osobito nakon otvaranja kanala Volga – Don 1952. godine dužine oko 100 km. Konačno su sovjetski inženjeri uspjeli ostvariti davnu želju ruskoga naroda, povezati rijeke Volgu i Don, a time i Volgu s mediteranskim bazenom. Na gradnji kanala, od 1948. godine, sudjelovalo je oko 700 tisuća ljudi, od čega oko 100 tisuća zarobljenih njemačkih vojnika i još toliko sovjetskih robijaša. Dan rada na kanalu računao se kao dva ili tri u zatvoru pa su deseci tisuća ranije oslobođeni kazne, a nekoliko tisuća je dobilo i nagrade za trud. Izgradnjom kanala Volga – Don došlo je do prekretnice u povijesti prometa, s budući da je Kaspijsko more dobilo vezu s Crnim morem i dalje svjetskim oceanima.

Kanal Kaspijsko jezero/more – Perzijski zaljev

Iz ladica se svako toliko vadi projekt izuzetnog geostrateškog, geopolitičkog i geoekonomskog značaja: izgradnja kanala Kaspijsko jezero/more - Perzijski zaljev, koji bi omogućio direktnu vezu Rusije, srednjeazijskih zemalja, kao i europskih država s Indijskim oceanom; put je dvostruko kraći od morskog puta kroz turske tjesnace Bospor i Dardanele.

Realizaciju ovoga projekta najavio je Iran, no protivi mu se Turska jer, ostvari li se, on u potpunosti pomiče komunikacijsko težište sa srednjoeuropskog prostora i Turske dalje prema istoku. Kanalom bi bila omogućena plovidba teretnih brodova, čime bi postao najkraći izlaz u bazen Indijskog oceana iz sjevernog Atlantika, Baltičkog bazena, Dunavskog i Crnomorskog bazena, kao i bazena rijeke Volge i Kaspijskog jezera.

Ovom projektu, u perspektivi najkraćoj vezi iz Srednje Europe do Indijskog oceana, treba pridodati most koji od 2018. godine povezuje Kerčka vrata, morski prolaz između Kerčkoga poluotoka na Krimu (Ukrajina) i Tamanskoga poluotoka (Rusija). Most, dug 41 km, spaja Crno s Azovskim morem.

Zatvorena mora

Iz školskih klupa znamo da se mora dijele u tri oceana (Tihi, Atlanski i Indijski), te da mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutrašnja (u kontinentima) i zatvorena (samostalne, nepovezane cjeline). Najveći dio mora čine rubna mora smještena uz kontinente. Uz Kaspijsko, zatvorena su mora na zemaljskoj kugli Aralsko, Mrtvo, Galilejsko i Saltonsko more. Mrtvo more na Bliskom istoku, površine 810 četvornih kilometara, najslanije je jezero na svijetu i najdublje, nalazi se na 427 metara ispod razine mora. Po dubini slijedi ga Galilejsko jezero (212 metara ispod razine mora. Površina mu je 166 četvornih kilometara. Saltonsko more u Kaliforniji, površine 970 četvornih kilometara, nastalo je 1905. godine kada je rijeka Kolorado poplavila područje.

Povezane vijesti

• Tuljani, kavijar i nafta: Kaspijsko jezero ugroženo onečišćenjem
• Azerbajdžanski predsjednik izrazio zabrinutost zbog smanjivanja Kaspijskog jezera