(EPA)
Sigurno je samo to da Amerika Joe Bidena ne bi ličila na onu Donalda Trumpa. Biden je krajnje iskusan političar, pokušao bi na ruševinama Trumpovog mandata izgraditi novo povjerenje prema Americi koje je u svijetu gotovo nestalo. To bi bio težak i naporan put, prije svega u prvo vrijeme okrenut saveznicima, onima u Europi. Ali, Bidenovu Ameriku čekalo bi i veliko spremanje u vlastitoj kući, kojoj se temelji tresu. A ako se ozbiljno zatresu, posljedice će na svojoj koži debelo osjetiti svi u svijetu
Dvadeset dana pred izbore Amerika se suočava s izazovima koji se gotovo ne pamte u njenoj modernoj povijest, s mogućim nesagledivim posljedicama za ovu moćnu zemlju, a onda i za cijeli svijet. Ako je suditi po gotovo svim anketama, Joe Biden bit će novi američki predsjednik, ali u okolnostima kakve su sada nezahvalno je bilo što predviđati. Izbori se odvijaju i u okolnostima krajnje nepovoljnim za Donalda Trumpa, pogotovo ako izgubi, nakon što je ”New York Times” prvi objavio da godinama nije plaćao porez. Iako to naravno nitko sada ne želi reći, Trump će u slučaju da napusti Bijelu kuću imati silne probleme, bez obzira što bi u tom slučaju bio 'bivši predsjednik', a ti bivši uvijek imaju posebni status u američkom društvu.
Uoči izbora događa se i ispitivanje sutkinje Amy Coney Barrett, koja bi trebala ući u Vrhovni sud, a riječ je o dramatičnom događaju koji bi u velikoj mjeri mogao i odrediti budućnost Amerike. Ikona desnice, ako uđe u Vrhovni sud, mogla bi utjecati na donošenje nekih ključnih odluka, poput one o pobačaju, a jezičac na vagi uskoro bi sa sutkinjom Berrett bio okrenut konzervativnoj Americi.
I u tim i takvim okolnostima američki građani odlučit će o novom stanaru Bijele kuće. Bez obzira na ankete koje pokazuju značajno vodstvo izazivača, Trump nije posve izgubljen slučaj. Pokazalo se da ankete nisu uvijek vjerodostojne, na što ukazuju i prošli izbori kada su pokazivale prednost Hillary Clinton, koja je na kraju izgubila. Politički profesionalci stoga su krajnje oprezni u predviđanjima i dobro znaju da i preostala tri tjedna mogu biti značajna za krajnji ishod.
Izborni sustav u Americi kompliciran je i nije neobično da predsjednik postane onaj koji je dobio manje glasova od protukandidata. Odlučujući su glasovi u velikim i važnim državama, poput Floride koju je Trump izabrao za prvo mjesto posjeta nakon što je prebolio Covid-19. To je inače utvrda republikanaca, kao što je to slučaj u Pennsylvaniji, Sjevernoj Karolini, a podaci pokazuju da se u tim državama iz dana u dan povećava broj Trumpovih pristaša. Jedina je iznimka Arizona, također sklona republikancima, gdje taj trend nije zabilježen.
Bidenu ne ide u korist ni podatak da mu pada podrška među crnim stanovništvom i latinoamerikancima, koji bi tradicionalno trebali podržati demokrate. Daleko je veću podršku imala Clinton, a Bidenu je značajno pala. Sve to zabrinjava ljude iz njegovog stožera, ali ima i podataka koji ih vesele. Tako je vidljivo da Bidenu raste podrška među bijelim glasačima, ne samo visoko obrazovanim, već i onima bez škole i nezaposlenima. Demokratskog kandidata podržavaju i žene, prije svega one s fakultetskom diplomom, kao i populacija bijelih građana u dobi od 18 do 29 godina.
Bidenu ide u korist i to što je prikupio puno novca. Bilo je trenutaka krize, kada se činilo da neće imati dovoljno za financiranje kampanje, u kasnu jesen prošle godine i kada se stalo s digitalnim oglašavanjem. U rujnu prošle godine Biden je u jednom danu prikupio svega nešto manje od 25.000 dolara i tada je izgledalo da je sve gotovo. A onda je došlo do nevjerojatnog preokreta i Biden je istu tu sumu prikupljao svake dvije minute. Demokrati su shvatili da je sve na kocki i da će, ako Biden financijski propadne, Donald Trump do kraja uništiti Ameriku. A bez para nema u Americi ni kampanje, bila ona posve specifična kao sada ili uobičajena.
Dogodilo se gotovo nezamislivo da Biden pliva u novcu, a Trumpu ga nedostaje. Na oglašavanje na brojnim televizskim postajama ljudi koji vode stožer sedamdeset i sedmogodišnjeg izazivača potrošili su u mjesec dana 140 milijuna dolara više od Trumpovog stožera. Za neke je to i pokazatelj da donatori osjećaju pad Trumpa i podržavaju budućeg predsjednika, jer usluga se uvijek vraća uslugom.
A što američki izbori donose ili odnose svijetu, Europi, pa i nama, maloj Hrvatskoj? Pobjeda Donalda Trumpa ne bi izazvala velike tektonske poremećaje, jer bi, manje-više, sve ostalo po starom. To znači da bi Amerikanci sporadično pokazali interes i za ovaj dio svijeta, jugoistok Europe, ali prije svega kroz istaknuti cilj da tu nešto prodaju. Tako je bilo i sa LNG terminalom, tako je sada i s borbenim zrakoplovima, bar kada je riječ o Hrvatskoj. Pravog ulaganja i velikih investitora i dalje nema, a kako Hrvatska više nije problem ni u međunarodnoj zajednici, ni u Europi, već obrnuto, zemlja koja bi trebala poslužiti kao primjer reformi, rako nema ni potrebe da se američka administracija previše okreće nama. Ukidanje viza gotova je stvar, a Amerikancima odgovara ona stalna rečenica iz diplomatskog rječnika da su dvije zemlje, velika Amerika i mala Hrvatska, iskreni partneri u ovom dijelu svijeta. Učešće hrvatskih vojnika u misijama NATO-a ionako više nije tema o kojoj bi se govorilo, jer je afganistanska avantura ionako završena, a ona na Kosovu nije toliko opasna, ni zahtjevna.
Za Hrvatsku ne bi bilo značajnih promjena ni da pobijedi Joe Biden. Možda bi interes nove administracije prema regiji bio čak i veći, jer je Biden ekspert za stanje na jugoistoku Europe. Osobno dobro poznaje i što se događalo od Hrvatske, preko BiH do Srbije i još južnije i više će cijeniti hrvatsku ulogu u prošlosti, pa tako i položaj u sadašnjosti. Hoće li se njegova administracija, ako useli u Bijelu kuću, više okrenuti i nestašnoj regiji Balkana tek treba vidjeti, ali ni to ne znači da bi se investitori trgali ulagati u Hrvatsku koja ekonomski tone, a nikako da izađe iz labirinta korupcije, nesigurnog pravnog sustava i sporosti birokracije koja koči svaki napredak.
Nemoguće je promatrati američke izbore isključivanjem najkrupnijeg svjetskog problema u ovom času, epidemije Covida-19 i potpuno neizvjesne zime koja sve nas čeka. Trump grčevito nastoji baš pred izbore progurati novi paket pomoći malim i srednjim poduzećima i lansirati cjepivo koje bi 'riješilo stvar'. Ali, ni Amerika više nema potencijala da drži na životu posrnule firme koje je korona uništila, a priča o cjepivu je mnogo kompliciranija nego što je predsjednik želi prikazati. Sve je više Amerikanaca koji shvaćaju da će problem pandemije biti na dnevnom redu mnogo duže nego što to Trump sada uvjerava svoje pristaše, s ciljem da i oni drugi čuju njegov optimizam.
Joe Biden mnogo je oprezniji, on napadno želi poslati poruku da se nose maske i poštuju epidemiološke mjere i njegova bi administracija bila mnogo ozbiljnija i kada je riječ o suzbijanju epidemije. Ostaju naravno i ozbiljno poremećeni odnosi SAD-a i Kine, pa i u sjeni korone. Trump ne popušta ni u slučaju Irana, koji je u dramatičnim okolnostima zbog epidemije, a Amerika ne dopušta da se umanje sankcije prema toj zemlji, bez obzira na sve groznije muke stanovništva zbog izolacije.
Sigurno je samo to da Amerika Joe Bidena ne bi ličila na onu Donalda Trumpa. Biden je krajnje iskusan političar, pokušao bi na ruševinama Trumpovog mandata izgraditi novo povjerenje prema Americi koje je u svijetu gotovo nestalo. To bi bio težak i naporan put, prije svega u prvo vrijeme okrenut saveznicima, onima u Europi. Ali, Bidenovu Ameriku čekalo bi i veliko spremanje u vlastitoj kući, kojoj se temelji tresu. A ako se ozbiljno zatresu, posljedice će na svojoj koži debelo osjetiti svi u svijetu.
Osam američkih država odlučit će američke izbore, a ako Trump u zadnji čas ne vrati povjerenje među starijim stanovništvom sigurni je gubitnik. Američki mediji kažu da je dvadesetak dana pred izbore pred zastrašujućim izazovom, a da je za njegov tim poražavajuće da u tih osam ključnih država, od Arizone do Floride, od Michigana do Minnesote, prednost ima Joe Biden.
- Sve mame nervozne su za budućnost svoje djece pod Trumpovim vodstvom, slikovito je opisao stanje u zemlji Politico. Gasi se podrška Donaldu Trumpu i među onima koji su ga zdušno podržavali na prošlim izborima. Tko mu je ostao? Oni koji vjeruju da 'pospani Joe' nije u stanju probuditi zemlju.
Ali, taj Joe, nadomak osamdesete, morat će probuditi Ameriku ako želi ponovo postati najmoćnija zemlja svijeta. Eksperiment Trump pokazao se kobnim.