Tajland u ožujku izlazi na prve opće izbore nakon državnog udara 2014.

EPA

Tajland će održati opće izbore 24. ožujka i bit će to nakon nekoliko odgoda prvi izbori od državnog udara 2014., najavilo je u srijedu izborno povjerenstvo.

"Razmotrili smo sve relevantne čimbenike i većinom glasova odlučili da će 24. ožujka biti pogodan datum koji će odgovarati", rekao je predsjednik povjerenstva Ittiporn Boonpracong.

Prethodno je kraljeva izvršna uredba o održavanju izbora objavljena na mrežnoj stranici Royal Gazette.

Izbori u ožujku bit će prvi takvi izbori u osam godina. Otkako je došla na vlast, vojna vlada odgađala je izbore najmanje pet puta obrazlažući to potrebom da se provedu reforme i provede miran prijenos vlasti s pokojnog kralja na njegova nasljednika.

Novi kralj, 66-godišnji Maha Vajiralongkorn trebao bi biti okrunjen 4. svibnja.

Vajiralongkorn (66), stupio je na prijestolje u prosincu 2016., dva mjeseca nakon smrti svoga oca kralja Bhumibola Adulyadeya koji je vladao sedam desetljeća.

Politički aktivisti pozdravili su odluku o održavanju izbora i smatraju da nema potrebe za nove prosvjede kojim su dosad protestirali protiv odgoda.

Vođa prosvjednika Nuttha Mahattana smatra da "bi bolje bilo izbore održati što prije", ali ne planiraju nove prosvjede "no pratit ćemo izbore da vidimo hoće li biti slobodni i pošteni", rekao je za agenciju dpa.

S početkom 2000., Tajland je ušao u razdoblje političke nestabilnosti i snažnih napetosti između "crvenih košulja" (reformatora, pristaša bivšeg premijera Thaksina Shinawatre) i "žutih košulja" (konzervativnih rojalista koje predvode generali), a što je izazvalo dva vojna udara, podsjeća agencija AFP.

"Nakon državnog udara 2014., polarizacija zemlje stavljena je pod tepih, ali je i dalje prisutna", rekao je za AFP Somjai Phagaphasvivat, profesor na sveučilištu Thammasart.

Drugi analitičari drže da bi poslijeizborno stanje moglo još više razočarati jer nikakve reforme nisu provedene već 15 godina.

Svjetska banka predviđa Tajlandu za 2019. rast od 3,8 posto i ta država ima najslabije gospodarske uspjehe među članicama ASEAN-a (Savez država jugoistočne Azije).

Promatrači ocjenjuju da se pod vojnom vladom stanje nije poboljšalo, kao ni borba protiv korupcije.

Nema pomaka ni na razini ljudskih prava. Od 2014., aktivisti, novinari, politički vođe ili članovi nevladinih udruga zatvarani su i procesuirani jer su izrazili neslaganje s vojnom huntom. (Hina)