SVAKI OSMI STANOVNIK EUROPE UMRE ZBOG ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA: BiH rekordna po smrtnosti, a Hrvatska iznad prosjeka EU-a

CROPIX

Jedan od osam smrtnih slučajeva na starom kontinentu povezan je sa onečišćenjem okoliša – a najgore stanje je na Balkanu – tvrdi europska agencija. Najviše ljudi zbog onečišćenja zraka i okoliša općenito umire u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Hrvatska je na polovici neslavne ljestvice smrti. Europska agencija za zaštitu okoliša navodi da su onečišćenje zraka, buka, loša kvaliteta vode i izloženost kemikalijama prouzročili trinaest posto svih smrtnih slučajeva u Europi prošle godine

Najnoviji val prosvjeda u zemljama Zapadnog Balkana – koji su ovog vikenda izbili u srpskom rudarsko-industrijskom gradu Boru – u ovom slučaju nemaju nikakve veze sa svakodnevnom politikom, izborima ili korupcijom. Tisuće građana okupile su se oko jednostavne poruke – „Želimo čisti zrak“ – jer više ne mogu živjeti sa zagađenjem što dolazi, po njihovom iskustvu, iz borske topionice koja se nalazi u kineskom vlasništvu. Ozbiljnost situacije pokazala se u činjenici da je spomenuto industrijsko postrojenje odmah prestalo raditi, odnosno da je otišlo u remont, kako su to objavili vlasnici.

Pogledamo li izviješće Agencije za zaštitu životne sredine Europske unije objavljeno prije nekoliko dana gdje se navodi broj smrtnih slučajeva u svim državama Europe prouzročenih onečišćenjem, uvidjet ćemo kako protesti građana – kakve smo viđali prošle zime u Sarajevu, Skopju ili nedavno u Slavonskom Brodu zbog zagušenja koje je dolazilo preko Save, iz Bosanskog Broda – nipošto nisu slučajni.

Balkan je najgori

Naime, jedan od osam smrtnih slučajeva na starom kontinentu povezan je sa onečišćenjem okoliša – a najgore stanje je na Balkanu – tvrdi europska agencija. Najviše ljudi zbog zagađenja zraka i okoliša općenito umire u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Hrvatska je na polovici neslavne ljestvice smrti od onečišćenja okoliša. Europska agencija za zaštitu okoliša navodi da su zagađenje zraka, buka, loša kvaliteta vode i izloženost kemikalijama prouzročilo trinaest posto svih smrtnih slučajeva u Europi prošle godine.

Precizira se kako su najsiromašnije zemlje, ali i regije odnosno gradovi najviše pogođeni onečišćenjem, te kako je istočna Europa, bez obzira radi li se o zemljama članicama Europske unije ili ne, najugroženiji dio starog kontinenta. Najosjetljivije su, očekivano, najranjivije društvene skupine – stariji građani, bolesnici od kroničnih bolesti dišnog sustava i djeca.

„Potrebna je snažna reakcija kako bi se zaštitili najranjiviji", stoji u izviješću Agencije za zaštitu životne sredine (EEA). Virginijus Sinkevičijus, povjerenik Europske komisije za zaštitu životne sredine, kaže da „postoji jasna veza između stanja okoline i zdravlja ljudi".

„Svi moraju razumjeti kako brigom o našoj planeti ne čuvamo samo ekosistem, već i ljudske živote", prenio je Sinkevičijusove riječi britanski BBC.

U novom izvještaju europske agencije jasno piše da je „teret bolesti prouzrokovanih zagađenjem nejednako podijeljen u Europi.“

To se najbolje može vidjeti analizira li se postotak smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem u državama EU i ostatku Europe. U Norveškoj i Islandu smrtnost je devet posto, u Albaniji 23 posto te u susjednoj Bosni i Hercegovini 27 posto. U zemljama Europske unije, najviša je smrtnost od zagađenog okoliša u Rumunjskoj – 19 posto.

Prema podacima za Hrvatsku, smrtnost od zagađenja je oko 15 posto – što je više od prosječnih 13 posto koliko bilježe zemlje Europske unije. U video materijalu koje je objavila Agencija za zaštitu okoliša EU, vidi se kako se od zagađenje „crvene“ zapadni dijelovi Hrvatske – uključujući i istarski poluotok, kao i industrijski razvijeni sjever Italije.

U dokumentu europske agencije precizira se kako je oko 400 tisuća slučajeva prerane smrti svake godine na europskom tlu povezano s onečišćenjem zraka, dok se još 12 tisuća smrtnih slučajeva povezuje s onečišćenjem bukom. U takvoj situaciji valja voditi računa o provedbi integriranih politika i rješenja koja će osigurati zaštitu prirode, uvesti zelene tehnologije i očuvati kvalitetu života u gradovima – navodi agencija i poziva države na primjenu planova predviđenih European Green Deal dokumentom.

Ipak, u najzagađenijoj europskoj državi, Bosni i Hercegovini koja je dvostruko zagađenija od europskog prosjeka, već četiri godine ne uspijevaju promijeniti zakonske osnove za snažniju zaštitu okoliš. Ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Edita Đapo kazala je za Dnevni avaz, komentirajući podatke agencije, kako je on samo potvrdio poznatu činjenicu da se o zaštiti okoliša u toj zemlji ne vodi nikakva posebna briga.

Izvještaj EEA navodi kako se siromašne zajednice uglavnom bore sa trostrukim teretom - siromaštvom, slabim kvalitetom životne okoline i slabim zdravljem. „Istočna i jugoistočna Evropa su siromašnije i zagađenije od ostatka Europe ponajprije zbog čestica u zraku nastalih sagorjevanjem čvrstih goriva koja se koriste za grijanje i kuhanje. Problem je i promet koji je pregust, kao i korištenje fosilnih goriva.

Kao velik problem navodi se i izgradnja novih termoelektrana na ugljen u cijeloj regiji. U Bosni i Hercegovini planira se nastavak izgradnje termoelektrane, bez obzira na nastojanja EU na većoj uporabi obnovljivih izvora energije.

U Hrvatskoj se još uvijek nije odustalo od obnove prvog bloka TE Plomin koji koristi ugljen. Umjesto dosadašnjeg projekta gradnje trećeg bloka termoelektrane na ugljen, tzv. TE Plomin C, koji je do daljnjega 'na čekanju', trebalo obnoviti, odnosno osuvremeniti postrojenje TE Plomin 1 koje je početkom 2018. godine trebalo prestati s radom, ali je HEP u veljači 2019. ishodovao dozvolu Ministarstva okoliša i energetike za nastavak rada. Radi se o okolišnoj dozvoli kojim su propisani uvjeti zaštite okoliša koje mora zadovoljiti osuvremenjeno elektroenergetsko postrojenje.

U državama zapadnog Balkana - BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu u ovom trenutku je u pogodnu šesnaest termoelektrana na ugljen za stručnjaci procjenjuju kako rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš. Zbog zagađenje koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece. Sav onečišćeni zrak sa zapadnog Balkana izravno utječe i na kvalitetu okoliša u državama članicama EU.

Kinezi grade u BiH

Jedna pod posljednjih termoelektrana u regiji izgrađena je devedesetih godina u okolici Doboja u BiH i ima snagu 300 megawata. Izgrađena je kineskim kapitalom i tehnologijom iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a za račun korporacije Energy Finance Team (EFT) koja električnu energiju prodaje na slobodnom tržištu. U Republici Srpskoj kod Gacke planira se proširenje termoelektrane sagrađene po staroj ruskoj tehnologiji. U izgradnji je još jedna kineska investicija u BiH – novi blok TE Tuzla koji vrijedi više od 700 milijuna eura.

Uz termoelektrane i gusti promet, zagađenje nastaje i preko „malih ložišta“, odnosno pećima kojima se, koristeći jeftinija fosila goriva, koriste siromašniji građani koji ne mogu platiti grijanje na plin. Prošle zime snimke smoga u Sarajevu obišle su svijet jer se, zbog loženja i gustog prometa, u tom gradu teško disalo na otvorenim prostorima. Istodobno, početkom 2020. godine zagađenje zraka u dijelu Zagreba pripisano je istom uzroku – grijanju građana na kruta goriva koja ispuštaju čestice u atmosferu.

Koliko će zagađenje zraka donijeti zima koja je pred nama, pokazat će naredna izviješća EEA.