Sud EU-a proglasio se nenadležnim, pozvao RH i Sloveniju na suradnju

(Hina/EPA)

Sud Europske unije proglasio se u petak u Luxembourgu nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, te pozvao dvije zemlje na suradnju u pronalasku rješenja graničnog spora sukladno međunarodnom pravu.

"Sud Europske unije nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te dvije države članice ipak obvezne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, lojalno surađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja toga spora sukladno međunarodnom pravu", kaže se u sažetku presude koju je na hrvatskom jeziku pročitao predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts.
Lenaerts je dodao da je Slovenija dužna platiti troškove Hrvatskoj koje je imala u ovom predmetu.
"Sud je, ističući da je u ovom predmetu arbitražnu odluku donio međunarodni sud uspostavljen na temelju bilateralnog arbitražnog sporazuma uređenog međunarodnim pravom, čiji predmet ne potpada pod područja nadležnosti Unije i kojeg Unija nije stranka, naglasio da ni Sporazum o arbitraži ni arbitražna odluka nisu sastavni dijelovi prava Unije. U tom je okviru precizirao da se upućivanje, neutralnim izrazima, u jednoj odredbi Akta o pristupanju Hrvatske Uniji na navedenu arbitražnu odluku ne može tumačiti na način da se time u pravo Unije uključuju međunarodne obveze koje su dvije države članice preuzele u okviru navedenog Sporazuma o arbitraži", kaže se u priopćenju koje je Sud objavio.
"Veliko vijeće Suda proglasilo se nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija, na temelju članka 259. UFEU-a, radi utvrđenja da je Hrvatska povrijedila obveze koje ima na temelju prava Europske unije time što nije ispunila obveze koje za nju proizlaze iz Sporazuma o arbitraži sklopljenog sa Slovenijom, namijenjenog razrješenju graničnog spora između te dvije države, kao i iz arbitražne odluke kojom se utvrđuju morska i kopnena granica između navedenih država. Međutim, Sud je pojasnio da ta nenadležnost nema utjecaja na obveze, koje za svaku od tih dviju država članica u njihovim međusobnim odnosima, ali i u odnosu na Uniju i druge države članice, proizlaze iz članka 4. stavka 3. UEU-a, da lojalno surađuju na pronalaženju konačnog pravnog rješenja sukladnog međunarodnom pravu kako bi osigurale djelotvornu i nesmetanu primjenu prava Unije u dotičnim područjima. U tu svrhu mogu upotrijebiti bilo koji način rješavanja međusobnog spora, uključujući, ako je potrebno, i njegovo podnošenje Sudu na temelju sporazuma u skladu s člankom 273", dodaje se u priopćenju.
Predsjednik Suda, Belgijanac Koen Lenaerts još je u travnju 2018. godine upozorio da put koji je odabrala Slovenija pozivajući se na članak 259. nije dobar i sugerirao umjesto toga članak 273, koji predviđa mogućnost da dvije države sporazumno iznesu slučaj pred Sud EU-a.
Lenaerts je rekao da bi bilo primjerenije da se taj prijepor riješi na drugi način, tako da obje države sporazumno pred sud EU-a iznesu taj slučaj.
“Taj članak nudi mogućnost da članice pred Sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu”, rekao je tada Lenaerts.
Sud u priopćenju objašnjava genezu spora, sporazum o arbitraži koji su dvije zemlje potpisale, izlazak Hrvatske iz sporazuma zbog nedopuštene komunikacije između arbitra kojeg je imenovala Slovenija i njezina agenta na tom arbitražnom sudu, zatim arbitražnu odluku i podnošenje slovenske tužbe.

"Sud je, odlučujući o prigovoru nenadležnosti koji je podnijela Hrvatska, podsjetio da nije nadležan odlučivati o tumačenju međunarodnog sporazuma koji su zaključile države članice i čiji predmet nije u nadležnosti Unije, kao ni o obvezama koje iz njega za te države proizlaze. Potom je Sud iz toga zaključio da nije nadležan odlučivati o tužbi zbog povrede obveze, bilo da je podnesena na temelju članka 258. UFEU-a ili članka 259. UFEU-a, ako je povreda odredaba prava Unije istaknuta njoj u prilog akcesorna u odnosu na navodnu povredu obveza koje proizlaze iz takvog sporazuma", ističe Sud.
"Naposljetku, Sud je, podsjećajući na to da je, u skladu s međunarodnim pravom, nadležnost zemljopisnog određivanja njihovih granica pridržana državama članicama, kao i na okolnost da su, u skladu sa Sporazumom o arbitraži, mjere potrebne za provedbu arbitražne odluke obvezne poduzeti stranke tog sporazuma, zaključio da u okviru ove tužbe nije ovlašten ispitivati pitanje dosega i granica državnih područja Hrvatske i Slovenije, izravno primjenjujući granicu utvrđenu arbitražnom odlukom, a kako bi provjerio postojanje predmetnih povreda prava Unije", zaključuje se u priopćenju.
Sud je prihvatio mišljenje nezavisnog odvjetnika, Estonca Priita Pikamaea, koji je 11. prosinca 2019. objavio da Sud nije nadležan za taj slučaj.
Nezavisni odvjetnik Pikamae smatrao je da sa stajališta prava EU-a, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovensko stajalište da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.