ANALIZA
Slovenija sutra bira novog predsjednika
(Snimio Milivoj Mijošek)
Sutra će se održati prvi krug predsjedničkih izbora u Sloveniji na kojem se, najvjerojatnije, neće izabrati i novi predsjednik republike. Odluka će pasti u drugom krugu, 13. studenog, a po trenutačnim anketama nijedan kandidat ne osvaja više od 25 posto glasova. Izborno povjerenstvo još je početkom mjeseca potvrdilo sedam kandidatura za predsjednika Slovenije, a izborna kampanja završila je u petak u ponoć. Slovenska državna televizija emitirala je nekoliko sučeljavanja kandidata za nasljednika Boruta Pahora kojem istječe drugi i posljednji mandat, u kojima su Milan Brglez, Anže Logar, Janez Cigler Kralj, Miha Kordiš, Nataša Pirc Musar, Vladimir Prebilič i Sabina Senčar iznijeli svoje političke vizije. Hrvatska i arbitraža na ovim slovenskim izborima nisu bile važnije teme, kandidati su se prvenstveno bavili unutarnjepolitičkom tematikom i osobnom vjerodostojnošću.
Među kandidatima za predsjednika Dežele, prema anketi koju je agencija Mediana provela za list Delo i POP TV, SDS-ov zastupnik Anže Logar trenutno drži prvo mjesto sa stabilnom potporom. Slijedi ga odvjetnica Nataša Pirc Musar. Prema posljednjim podacima, Anže Logar dobio bi 23,6 posto glasova, Nataša Pirc Musar 20,4 posto, a Milan Brglez 15,3 posto. Slijedi liječnica i kandidatkinja izvanparlamentarne stranke Resnica Sabina Senčar sa šest posto potpore. Iza nje su parlamentarni zastupnik Ljevice Miha Kordiš s 4,9 posto, NSi-jev zastupnik Janez Cigler Kralj s 4,2 posto te gradonačelnik Kočevja Vladimir Prebilič s 3,4 posto potpore. Podaci istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je više od 13 posto ispitanika neodlučno.
S obzirom na posljednje ankete, šanse za drugi krug imaju tri kandidata - "pajdaš" Janeza Janeša Anže Logar, odvjetnica i suvlasnica Ruske dače Nataša Pirc Musar i socijaldemokrat Milan Brglez koji nastupa u ime vladajuće koalicije.
Jedni prema gore, drugi prema dole
U odnosu na istraživanje od prije dva tjedna, udio onih koji bi podržali Logara na izborima ostao je isti ili je blago povećan, a Nataša Pirc Musar je izgubila gotovo osam postotnih bodova potpore. U međuvremenu je Milan Brglez od kasnog ulaska u predsjedničku utrku dobio nešto više od šest postotnih bodova. Postane li predsjednik Slovenije Anže Logar iz SDS-a Janeza Janše, to će značiti kohabitaciju s aktualnom koalicijskom vladom Roberta Goloba, dok bi uspjeh Milana Brgleza, koji dolazi iz Pokreta slobode, značio da u palači predsjednika države vlada nema konkurenciju. Doduše, ovlasti predsjednika uglavnom su protokolarne, ali ima i velik utjecaj na imenovanje ustavnih sudaca.
Nezavisna kandidatkinja Nataša Pirc Musar dolazi iz nevladinog sektora te je rukovodila uredom povjerenice za informiranje i zalaganje za temeljna ljudska prava. Danas je Pirc Musar odvjetnica, vodi uspješan odvjetnički ured, a na TV Sloveniji je izjavila da si isplaćuje plaću od 1.400 eura neto te dobit tvrtke. To je izazvalo i polemike u slovenskim medijima, jer kandidatkinja Nataša Pirc Musar i njezin suprug Aleš Musar zajedno imaju dvanaest tvrtki, neke se nalaze u poreznim oazama po svijetu, dok im se glavna kompanija zove Ruska dača.
Kandidat vladajuće koalicije Milan Brglez zbog toga je kritizirao prijedlog Pirc Musar o poreznoj optimizaciji, rekavši da on kao zastupnik u Europskom parlamentu plaća sve poreze po propisima. Brgleza su pak kritizirali i zbog toga što je prije nekoliko godina namjestio donaciju Slovenskih željeznica šahovskom savezu. Kao neke od tema spominjane su i donacije Anžea Logara, koji se TV gledateljima predstavio kao nezavisni kandidat uz potporu SDS-a.
"Mislim da pitanje puke ovisnosti nije bitno, bitno je kakvu politiku netko zastupa. U prošlosti su se kandidati pokazali u nekom svjetlu, za Logara dobro znamo da je pajdaš Janeza Janše. U posljednje dvije godine mogli smo vidjeti i osjetiti što to znači. No, želimo li doista takav čovjek zauzeti mjesto predsjednika republike i imati škare i platno za imenovanje ustavnih sudaca", javno se zapitao kandidat Ljevice Miha Kordiš.
Osim o financijama i donacijama, kandidati su se žestoko prepirali o političkoj lojalnosti i svjetonazorskoj pripadnosti. Milanu Brglezu, koji je član Socijaldemokrata i nastupa u ime koalicije što je predvodi Pokret slobode, prigovorili su da svoje interese zna staviti ispred interesa stranke kojoj pripada jer se nije htio kandidirati kao kandidat SD-a. Kandidat desnog centra, odnosno Nove Slovenije (NSi) Janez Cigler Kralj otvoreno se založio za konzervativne društvene vrijednosti. Izrazio je negodovanje zbog posvajanja djece u obitelji istospolnih parova
"To nisu ekstremne vrijednosti, to su vrijednosti koje slovenski narod živi stoljećima, možemo reći i tisućljećima, da rad treba cijeniti i poštovati, da poduzetnike ne treba vrijeđati i bajunetama gurati u more, da se djetetu u procesu posvojenja pruži mogućnost da bude posvojeno u najoptimalnije zajednice uz prisutnost majke i oca, to su vrijednosti na kojima možemo ujediniti slovensko društvo", kazao je Cigler Kralj. Kandidat Ljevice Miha Kordiš založio se za obranu javnog zdravstva te kao glas za solidarno društvo i solidarnu budućnost. "Ne vidim ništa ekstremno u tome. Što je ekstremno u tome da s mjesta predsjednika Republike želim braniti javno zdravstvo", rekao je Kordiš.
U fokusu kampanje bili su i mediji, posebice RTV Slovenija gdje se vež dugo raspravlja o novinarskim pravima i medijskim slobodama.
"Mediji moraju biti tzv. psi čuvari, a konkretno već sam nekoliko puta rekao da ne komentiram ono što se događa u medijima, jer je to luksuz koji si političar ne može priuštiti", rekao je Logar, dodavši da teško zamisliti da je predsjednik republike reagirao na ono što se događalo u medijima.
"RTV pripada svim ljudima koji plaćaju i ona mora biti politički neovisna, ne samo od desnice, nego politički neovisna od dnevne politike ili vladajuće stranke, ako hoćete", rekla je kandidatkinja Resnice Sabina Senčar. "Problem je sadašnji zakon o RTV-u, jer on omogućuje državnu televiziju. Politika utječe na izbore, pitanje je da li je politika samoograničavajuća", dodao je Milan Brglez. "Iz vlastitog iskustva mogu reći da je politika oduvijek htjela imati utjecaja, posebice na informativni program. Stoga je važno da se zakon promijeni, a prijedlog zakona ide u dobrom smjeru. Politika se mora maknuti iz programskog svijeta, nema drugog načina", rekla je Nataša Pirc Musar i dodala da vidi veliku razliku između onoga što su radile lijeve stranke i onoga što danas rade desne. "Neka prestane pričati o javnoj RTV", ustvrdila je.
Mediji kao komercijalna društva
Za promjene u rukovođenju nacionalnom TV kućom založili su se i drugi predsjednički kandidati. Miha Kordiš iz Ljevice upozorio je da je pravo na slobodno informiranje već ugroženo, a problem nisu samo stranačke boje, već je veliki problem i boja novca. "Većina medija ne djeluje kao informativni servis, nego kao komercijalna društva, odnosno kao kapital. Čiji interes oni zastupaju, hoće li doista raditi na pravu javnosti na poštenu informaciju? Hoće li doista jamčiti autonomiju rada svojim novinarima i promicati istraživačko novinarstvo, ili će krenuti s informacijama koje će odgovarati vlasniku medija, vlasniku kapitala", zaključio je.
Izborna kampanja stavila je u prvi plan, očito, same osobnosti predsjedničkih kandidata, njihove poslove i financije te svjetonazorska stajališta. Dosta se raspravljalo i o medijskim slobodama na nacionalnoj televiziji, ali analitičari ne upozoravaju na značajnije afere.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
