Sutra će Slovenci izići na parlamentarne izbore, prve redovne nakon 2008. godine, jer su im čak tri ciklusa parlamentarnih izbora bila raspisana prijevremeno zbog pada Vlada - 2011., 2014. i 2018. Gotovo 1,7 milijuna birača u nedjelju izlazi na biračka mjesta na kojima će odlučiti kome dati svoj glas; politici koju je u zadnje dvije godine vodio sadašnji premijer Janez Janša ili alternativi koju obećava menadžer dr. Robert Golob, predstavljajući se kao njegov antipod. U predizbornim anketnim istraživanjima rezultati ukazuju na vrlo tijesnu prednost novoosnovane stranke Pokret sloboda Roberta Goloba pred Slovenskom demokratskom strankom (SDS) sadašnjeg premijera Janeza Janše.

Relativni pobjednik

Nakon zadnjih parlamentarnih izbora 2018. godine formirana je Vlada manjih stranaka, koju je vodio Marjan Šarec (LMŠ). Tada je relativni pobjednik na izborima bila Janšina stranka s 24,96 posto osvojenih glasova i 25 od ukupno 90 zastupničkih mandata, ali uslijedilo je nekoliko mjeseci formiranja vlasti, nakon što pobjednik izbora Janša (SDS) nije prihvatio mandat za formiranje vlade. Tako je 13. rujna 2018. godine potvrđena manjinska vlada na čelu s premijerom Marjanom Šarcem. Koaliciju su činili LMŠ, SMC, SD, SAB i DeSUS, a zajedno su imali samo 43 zastupnička glasa. Inače, je Šarec na izborima bio osvojio samo 12,6 posto glasova i 13 mandata u parlamentu, Državnom zboru, ali je imao u tom trenutku više saveznika među strankama na ljevici.

No, Vladu potresaju afere i 27. siječnja 2020. godine Andrej Bertoncelj je podnio ostavku na mjesto ministra financija, da bi samo nekoliko sati kasnije premijer Šarec najavio ostavku. Šarec je time napravio stratešku grešku, računavši da će tako iznuditi prijevremene parlamentarne izbore, poslije kojih bi ponovno zasjeo na mjesto predsjednika Vlade. Takav nepromišljen potez omogućio je Janši (SDS) da uspije okupiti novu parlamentarnu većinu i postati predsjednikom nove Vlade.

Formirao je Vladu desnog centra, zajedno sa Strankom modernog centra (sada Konkretno), Novom Slovenijom (NSi) i strankom penzionera DeSUS. Slovenija je tako sredinom ožujka 2020. godine dobila 14. Vladu pod vodstvom Janeza Janše. Vladina koalicija, koja se u početku morala fokusirati uglavnom na epidemiju covida 19 i njene posljedice, imala je tek skromnu većinu od 46 zastupnika.

To govori o specifičnosti slovenskog izbornog sistema koji podrazumijeva da u vladajuće koalicije moraju biti uključene najmanje tri stranke, ali ni u tom slučaju im uvijek nije zagarantirana stabilnost, pa lako dolazi do problema oko sastavljanja Vlade. Najčvršće su koalicijske vlade u prošlosti Slovenije bile su one u kojima je vodeća stranka na izborima osvojila više od 35 posto glasova. To je u 90-im godinama prošlog stoljeća uspijevalo jedino Liberalnim demokratima (LDS) koje je tada vodio Janez Drnovšek, a 2014. isto je uspjelo i Miri Ceraru, no njegova je stranka nakon toga u jednom izbornom ciklusu izgubila tri četvrtine birača i praktično, kao i LDS, nestala s političke pozornice.

80 "starih" zastupnika

U nedjelju se za ulazak u novi saziv Državnog zbora bori dvadesetak stranaka i građanskih lista, a smatra se da bi za stabilnu buduću koalicijsku Vladu trebale biti najmanje tri ili četiri stranke s oko 55 mandata. Uz ove se parlamentarne izbore vežu i druge zanimljivosti. Tako se primjerice u utrci za novi mandat kandidiralo čak 80 zastupnika iz dosadašnjeg saziva parlamenta, premijer i deset aktualnih ministara u Vladi Slovenije, 13 gradonačelnika.

Prilikom podnošenja kandidacijskih lista stranke moraju voditi računa o rodnoj kvoti od 35 posto, a prema do sada poznatim podacima, među svim kandidatima za 88 poslanika je 649 žena, što predstavlja nešto više od 44 posto.

Dva zastupnička mjesta pripast će pripadnicima nacionalnih manjina. U utrci za mjesto predstavnika talijanske nacionalne manjine na izborima će se takmičiti aktualni poslanik Felice Žiža i dugogodišnji predsjednik Talijanske Unije Maurizio Tremul, koji je prije četiri godine bio Žižov izazivač. Među pripadnicima talijanske manjine na dan raspisivanja izbora, 14. veljače, bio je 2.771 birač sa pravom glasa. Kandidaturu za izbor pripadnika mađarske nacionalne manjine podnijela su tri kandidata. Za tu funkciju kandidirali su se dosadašnji zastupnik Ferenc Horvath te Otto Močnek i Mihael Kasaš. Među pripadnicima mađarske manjine na dan raspisivanja izbora bilo je 5.563 birača s pravom glasa.

Prema posljednjim podacima Parsifalove ankete i najrecentnijim o izbornim preferencijama iz listova Dnevnik i Večer objavljenoj u srijedu, Pokret sloboda ima 26,3, a Janšin SDS 25,5 posto podrške.

Čak i naručitelji anketa iz Janšinih redova prvi put su priznali da laganu prednost pred Janšinim SDS-om ima Golobov Pokret sloboda. U Državni zbor bi prema trenutnim istraživanjima ušlo sedam političkih stranka. Mrtva utrka se vodi i za treću najjaču stranku u parlamentu između Ljevice i NSi Luke Mesca (8,8 posto) i socijaldemokrata Tanje Fajon (8,6 posto). Izborni prag od četiri posto sigurno će preći i demokršćanska Nova Slovenija (7,8 posto), a na rubu praga su centristička stranka Povežimo Sloveniju (PoS) i stranke Alenke Bratušek (SAB) i Marijana Šareca (LMŠ).

Pokret sloboda trenutno vodeći u anketama je u siječnju ove godine uoči izbora formirao dr. Robert Golob, istaknuti menadžer. On u predsjedničku borbu protiv Janše ulazi kao novo lice-iznenađenje na političkoj sceni Slovenije.

Veteran Janša

Janša, kao veteran slovenske politike, u nedjelju se bori za svoj četvrti premijerski mandat. No, samo je jednom na položaju izdržao pune četiri godine, u mandatu 2004.-2008. Kao političar i predsjednik političke stranke, Janša je jedini u EU sa skoro 30-godišnjim mandatom, što je atipično u demokratskim društvima i najčešće to vide kao izraz demokratske potkapacitiranosti i puta koji vodi u autokraciju. Brojni slovenski analitičari ovih dana iznose svoje negativne stavove o Janšinom dvogodišnjem premijerskom mandatu. Smatraju ga da je zloupotrijebio pandemiju za učvršćivanje svoje “autokratske” vladavine, da je netransparentno trošio proračunski novac, udaljio zemlju od mainstreama europske liberalne demokracije Bruxellesa usmjerivši politiku prema Budimpešti tj. prema političkom modelu Viktora Orbana (Fidesz), svog saveznika i satelita, mađarskog premijera. Orban je okarakteriziran kao Putinov ključni satelit u EU i NATO-u. Tome treba dodati da se Janša prije nekoliko godina spotaknuo i izvrijeđao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kao i američkog predsjednika Josepha Bidena, čime je dokazao kakvu politiku vodi prema tim državama.

U posljednje dvije godine Janša je gušio slobodu medija i nezavisnih državnih institucija. O tome je još u rujnu 2021. na Fažana Media Festivalu govorio Marko Milosavljević, profesor i nositelj katedre za novinarstvo na Fakulteti društvenih znanosti u Ljubljani u ulozi panelista na panelu “Vladaju li vlade medijima ili mediji vladama?”. Istaknuo je da je odnos Janšine Vlade prema medijima i kritici komunistički, gdje se kritika od strane medija ne voli i medije se shvaća kao sredstva za promociju vlastite politike.

Nedavno je to isto ponovio u radio emisiji HRT1, kazavši da je model zatiranja slobode izražavanja u medijima posljedica i toga što su upravo Mađari vlasnici nekih slovenskih medija. Janši se zamjera i revizija povijesti kojom planira promijeniti mentalni sklop Slovenaca kao izrazito antifašističke nacije u nešto suprotno. Od svih kritika koje trpi ovih dana u javnom prostoru najviše mu se zamjera da je zapravo uveo autokratski „kancelarski“ sistem vlasti, u kojem odlučuje samo jedna osoba – Janez Janša. Stoga ne čudi ovaj evidentan gubitak na popularnosti pred Golobom.

Na aktualnim je predizbornim skupovima pred svojim pristalicama i kandidatima za zastupnička mjesta u novom parlamentu govorio o uspjesima svoje Vlade na obuzdavanju pandemije covida-19 u zadnje dvije godine, nezaposlenosti koja je dosegnula najnižu razinu nakon 2008. godine te subvencijama koje je poduzećima i građanima dala njegova vlada. U kampanji je više puta okomio na protukandidata, ističući Golobovu enormno visoku menadžersku plaću i njegovu navodnu povezanost s bivšim predsjednikom Milanom Kučanom kojeg Janša smatra "patrijarhom" slovenske ljevice.

Novo lice

S druge strane dr. Robert Golob, Janšin protukandidat je potpuno novo lice na slovenskim parlamentarnim izborima. Riječ je o inženjeru elektrotehnike (55) koji je niz godina bio na čelu najvećeg državnog elektroenergetskog poduzeća GEN-I, kojega je sadašnja Vlada nedavno smijenila s mjesta glavnog direktora. U politiku je ušao sa svojom strankom Pokret Sloboda tek početkom ove godine, a ističe da se bori za stvaranje stabilne vlade liberalnog centra i ljevice koja bi državom vladala dva mandata i izvela u državi potrebne promjene, pri čemu u potpunosti odbija mogućnost koaliranja s Janšinom strankom. Lajtmotiv koji mu se provlači na predizbornim skupovima je da ljudi moraju sami odlučiti, žele li živjeti u policijskoj državi koju je pod krinkom borbe protiv pandemije uvela sadašnja Vlada, te upozorava da se u nedjelju ne glasa protiv Janše nego protiv "policijske države". Nada se osvajanju najmanje 25 mjesta u parlamentu kako bi formirao vladu u suradnji s liberalnim centrom i ljevicom, stabilnu vladu s najmanje 50 zastupnika u parlamentu.

Po sadašnjim ocjenama slovenskih promatrača, koalicijski potencijal Janše je manji jer on u prvom redu ovisi od uspjeha na izborima koalicijskih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), te lista na desnici koje su sastavljene neposredno pred raspisivanje izbora, a čiji je rezultat neizvjestan. Međutim, treba imati u vidu i činjenicu da bude li izborni rezultat u konačnici tijesan, najavljene političke promjene u Sloveniji bi mogle biti stopirane i desilo bi se ponavljanje tzv. "Trumpovog sindroma" u prijenosu vlasti. Odnosno, otvorena je mogućnost da aktualna vlast ne prizna rezultate izbora pa dovede u pitanje legalnost i legitimitet izbornog procesa i na taj način, ustvari, opravda izborni poraz kod svojih birača. Ovi parlamentarni izbori će se odraziti i na lokalne i predsjedničke izbore koji Slovencima predstoje u drugoj polovini 2022.

Najstarija kandidatkinja ima 82 godine

Zastupljenost kandidata prema njihovoj starosnoj strukturi je također raznolika. Najstarija kandidatkinja je 82-godišnja Tatjana Voj, koja se našla na listi SAB-a. Osamnaestogodišnji Jaka Krčovnik je najmlađi parlamentarni kandidat, kandidira se na Listi Borisa Popoviča - Digitalizirajmo Sloveniju. Prosječna starost kandidata na dan parlamentarnih izbora bit će nešto ispod 49 godina. Najstarija kandidatkinja je 82-godišnja Tatjana Voj, koja se našla na listi SAB-a. Osamnaestogodišnji Jaka Krčovnik je najmlađi parlamentarni kandidat, kandidira se na Listi Borisa Popoviča - Digitalizirajmo Sloveniju. Prosječna starost kandidata na dan parlamentarnih izbora bit će nešto ispod 49 godina.

Povezane vijesti

• Otvorena birališta na predsjedničkim izborima u Sloveniji
• SLOVENIJA: Janša relativni pobjednik izbora ali će teško sastaviti vladu
• Slovenija sutra bira novog predsjednika