SERGIO MATTARRELA, novi/stari predsjednik Italije. Političar, profesor, novinar i talac talijanskog političkog jedinstva

EPA

Italija je prije nekoliko dana dobila novog, ali zapravo starog predsjednika republike. Nije zanimljivost samo u vremešnosti prvog Talijana Sergia Mattarelle koji će u srpnju napuniti 82 ljeta, nego i o činjenici da ni nakon cijelog tjedna biranja nisu uspjeli izabrati neko novo lice, pa su ponovo izabrali dosadašnjeg državnog poglavara. Štoviše, predstavnici nešto više od tisuću deputata talijanskog parlamenta otputovali su na Siciliju – kamo je Matarella utekao na kraju mandata – te su ga zamolili da preuzme još jednu predsjedničku funkciju.

Iako se još prije nekoliko tjedana govorilo o kandidaturi 85-godišnjeg Silvia Berlusconija, nekadašnjeg premijera poznatog po bunga-bunga aferi s tuniskom omladinkom, on je odustao dan prije odlaska u bolnicu. Drugi favorit, aktualni premijer Mario Draghi, nije izabran jer bi to narušilo stabilnost povijesno krhke talijanske vlade, pa je ceremonijalna dužnost ostala na plećima Sergia Mattarelle koji već desetljećima sa stilom pliva kroz more tamošnje politike.

Skica za portret novog/starog talijanskog predsjednika Mattarelle, rođenog u Palermu 23. srpnja 1941. u znaku lava, pokazuje nam jednu prosječnu političku karijeru. Mladost je proveo između Palerma i Rima, da bi se nakon diplome na pravnom fakultetu vratio se na Siciliju. Četvrti je sin majke Marije i oca Bernarda, a političko sazrijevanje doživio je u vlastitom domu. Njegov otac Bernardo i brat Piersanti - kojeg je ubila Cosa Nostra - imali su važne uloge na regionalnoj i na nacionalnoj razini. U politički svijet ušao je 1980. godine nakon smrti starijeg brata kojeg je mafija likvidirala kada je postao predsjednik sicilijanske regije te najavio borbu protiv organiziranog kriminala.

Do dolaska na položaj dvanaestog, a sada i trinaestog predsjednika Talijanske Republike, Mattarella je prošao dug politički put. Prve korake napravio je u demokršćanima, zatim je prešao u Narodnu stranku te potom u stranke Ulivo i La Margherita. Kao zastupnik i istaknuti dužnosnik sudjelovao je u provedbi niza reformi, a analitičari najvažnijim ocjenjuju novi izborni zakon koji je uveo proporcionalni sustav. Povučeni pravnik koji je predavao parlamentarno pravo u Palermu, nekadašnji i budući talijanski predsjednik izabran je u parlament 1983. kao član Kršćansko-demokratske stranke, koja je dominirala poslijeratnom Italijom sve dok nije propala nakon niza skandala s mitom početkom 1990-ih. Služio je u parlamentu do 2008. godine, obnašajući niz visokih državnih dužnosti pod demokršćanima i u kasnijim vladama lijevog centra. Parlament ga je 2011. izabrao u Ustavni sud Italije.

Novi sedmogodišnji predsjednički mandat počeo mu je teći izborom 29. siječnja 2022. kada je dobio većinu parlamentarnih glasova. Prema poznatim informacijama, plaća predsjednika republike je oko 239.000 eura godišnje. Veću plaću, primjerice, prima Joe Biden, predsjednik SAD koji zarađuje 370 tisuća dolara godišnje.

Privatni život Sergia Mattarelle nikada nije bio u centru nekog skandala ili povećane javne pažnje. Živio je sa ženom, Marisom Chiazzese, preminulom 2012. godine, koja je bila kćer bivšeg rektora sveučilišta u Palermu. Par je imao troje djece: Lauru koja je uvijek uz šefa države, Francesca i Bernarda Giorgia, profesora upravnog prava. Sergio Mattarella radio je i kao novinar – od 1992. do 1994. godine bio je urednik redakcije Naroda. Talijanski mediji otkrivaju kako je vremešni predsjednik i izniman ljubitelj tehnologije.

Novi izbor Sergia Mattarelle prema nekim medijima, poput The New York Timesa, organizirao je njegov designirani nasljednik Mario Draghi. Na privatnom sastanku Draghi je, navodno, zamolio Mattarellu da razmisli o ostanku jer je politički požar oko neuvjerljivih glasačkih listića počeo uništavati druge potencijalne kandidate. To ujedno jamči da Mario Draghi, bivši predsjednik Europske središnje banke, nastaviti voditi vladu jedinstva do zakazanih izbora u veljači 2023. godine. Sudjelovanje Draghija u svakodnevnim poslovima sigurno će smiriti međunarodna tržišta, kao i vodstvo Europske unije u Bruxellesu, koje računa da će Italija učinkovito upravljati stotinama milijardi dolara u fondovima za oporavak od pandemije.

Stoga i kritičari prihvaćaju da ponovni izbor Sergia Mattarelle predstavlja najbolju opciju jer zamrzava trenutnu političku situaciju i ostavlja otvorenom mogućnost da bi se Mario Draghi ipak jednog dana mogao popeti u palaču Quirinal, dom predsjednika i nekadašnji dom papa.

Štoviše, nagađa se da bi Mattarella mogao prijevremeno dati ostavku na svoj drugi predsjednički mandat i otvoriti put sljedećem talijanskom parlamentu, izabranom 2023. godine, da izabere gospodina Draghija u manje politički osjetljivom trenutku.

„Gospodin Mattarella "shvaća da je ovo kritično vrijeme za Italiju", rekao je Roberto D'Alimonte, stručnjak za talijanski politički sustav na Sveučilištu Luiss Guido Carli u Rimu za američke medije i dodao: “I da se status quo mora zadržati.”

Mediji opisuju kako je kao predsjednik Italije Sergio Mattarella, sa svojom snježnobijelom kosom i tihim stilom, pokazao moralni autoritet i čvrstom rukom predsjedao kroz kaotične godine. Italija je dramatično skrenula s lijeva na desno, izabravši jedan od najpopulističkijih i antieuropskih parlamenata u Europi prije nego što se ponovno transformirala u politički mainsteram pod Marijom Draghijem kojeg je Mattarella osobno doveo da okonča krizu prošle godine.

Naime, nakon što su populisti ostvarili velike pobjede na izborima 2018., predsjednik Mattarella blokirao je formiranje vlade koju je smatrao protuustavnom antieuropskom, što je navelo čelnike Pokreta pet zvjezdica protiv establišmenta da traže njegovu opoziv. Ipak, danas su ti isti političari poticali svoje sljedbenike da glasaju za Mattarellu. No, glasovanje je također pokazalo veliki osobni interes zastupnika u parlamentu za izbjegavanje prijevremenih izbora koji bi mnoge sadašnje i bivše članove Stranke s pet zvjezdica mogli koštati posla i mirovina.

Protekli dani otkrili su koliko se talijanskim strankama bilo teško dogovoriti se oko bilo koga drugog kandidata. Koalicija desnog centra u zemlji pokazala se slabašnom - Matteo Salvini, čelnik nacionalističke stranke Liga koji se nadao da će izbori djelovati kao demonstracija snage za desni centar i njegovu ulogu vođe – propao je zajedno sa svojim kandidatima i na kraju je podržao Sergia Mattarellu. Podržao ga je i Silvio Berlusconi dok je lider Demokratske stranke Enrico Letta, nazvao ishod idealnim.

Još jedna složena talijanska politička priča dovedena je do kraja kompromisom i povratkom na staro. Do parlamentarnih izbora 2023. godine u Italiji je na vlasti „status quo“ – a tada se Sergio Mattarrela možda doista povuče s dužnosti.