Sara Lustig: Ruska invazija pokazuje potrebu borbe protiv iskrivljavanja holokausta

(Hina/EPA)

Borba protiv iskrivljavanja činjenica o holokaustu važnija je nego ikad u vrijeme dok Rusija napada Ukrajinu pod izlikom „denacifikacije“, rekla je u utorak Sara Lustig na svečanosti otvaranja studija za medijsku produkciju u američkom veleposlanstvu posvećenom njezinom ocu Branku Lustigu.

„Tata je prije svega bio dječak iz Osijeka, a kasnije logoraš koji nikada nije mrzio“, rekla je Sara Lustig, kći slavnog filmskog producenta po kojem je američko veleposlanstvo odlučilo nazvati svoj novi studio za medijski sadržaj u Buzinu i kojem je posvetilo stalnu izložbu u toj instituciji.

Lustig, posebna savjetnica ministarstva vanjskih poslova za pitanja holokausta, rekla je da je njezin otac „umjesto osude i mržnje“ odlučio žrtvama holokausta sagraditi „intimni spomenik“ kroz svoje filmove.

„Njegova najvažnija poruka kroz život bila je: oprosti, ali ne zaboravi“, kazala je.

Lustig je rekla kako je borba protiv iskrivljavanja činjenica o holokaustu danas važnija nego ikada, u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu temeljenoj na lažnoj tvrdnji o denacifikaciji.

Upozorila je protiv ravnodušnosti na taj sukob i ruske zločine, pa naglasila da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij danas pokazuje što znači biti Židov – boriti se za cilj veći od života umjesto da širi mržnju, tražiti pravdu umjesto osvetu, biti skroman i pokazati kako biti vođa, a ne samo govoriti o tome.

Posebna izaslanica američke vlade za pitanja holokausta Ellen Germain u veleposlanstvu je kazala kako su u ovo „posebno teško vrijeme“ u Europi ovakva odavanja počasti posebno važna kao upozorenja da „ostanemo budni“ protiv zloupotrebe i iskrivljavanja holokausta u druge ciljeve.

„To se posebno pokazuje lažnim tvrdnjama ruskog predsjednika Vladimira Putina da je Ukrajini potrebna denacifikacija“, rekla je Germain.

Branko Lustig je rođen u Osijeku 1932., a umro je u Zagrebu 2019. godine. Kao dječak je interniran u koncentracijski logor Auschwitz, a zatim i u logore Mittelbau-Dora i Bergen-Belsen.

U Zagrebu je 1959. diplomirao glumu, a međunarodnu karijeru okrunio je radom kao producent na filmovima „Schindlerova lista“ i „Gladijator“, za što je nagrađen s dva Oscara. Cijeli svoj život bio je aktivan u širenju istine i obrazovanju o holokaustu.