Rusko-američki odnosi: Kremlj pozdravlja "pozitivne znakove"

(Hina/EPA)

Kremlj je u četvrtak pozdravio "pozitivne znakove" za rusko-američke odnose, nakon prvog susreta ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i američkog kolege Antonyja Blinkena te američkog odustajanja od sankcija Sjevernom toku 2.

"Taj razgovor je pozitivan znak", izjavio je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i podsjetio da je Lavrov razgovor nazvao "konstruktivnim".

Blinken i Lavrov prilikom svog prvog susreta u srijedu navečer naglasili su da bi njihove dvije zemlje, iako između njih postoje značajne razlike, trebale surađivati na nekim pitanjima.

Susret Sergeja Lavrova i Antonyja Blinkena u srijedu u Reykjaviku na marginama Arktičkog vijeća je prvi između dvojice visokih dužnosnika nakon ulaska Joea Bidena u Bijelu kuću u siječnju.

"Jasno je da taj proces neće biti lagan. Brojni problemi su se nagomilali", rekao je Peskov i dodao da će ti razgovori sigurno "doprinijeti analizi koja je u tijeku u Moskvi o susretu dvojice predsjednika Vladimira Putina i Joea Bidena.

Taj samit bi se mogao održati u lipnju u trećoj zemlji, prema Moskvi i Washingtonu, ali ni datum niti mjesto nisu za sada službeno određeni.

Sastanak Lavrova i Blinkena mediji su ranije označavali kao priliku za dogovor oko mogućeg zajedničkog predsjedničkog samita u lipnju, a u pokušaju poboljšanja zategnutih odnosa između bivših hladnoratovskih neprijatelja.

Glasnogovornik Kremlja je također rekao da je "pozitivan znak" činjenica da su Sjedinjene Države odustale od sankcija glavnoj tvrtki koja sudjeluje u izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2 između Njemačke i Rusije.

SAD je u srijedu uveo sankcije za određene brodove i osobe koji sudjeluju u izgradnji 11 milijardi dolara vrijednog plinovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se ruski plin odvodio s Arktika do Njemačke, što je projekt kojem se Biden već ranije usprotivio.

No, u međuvremenu je američka administracija odlučila ukinuti sankcije protiv tvrtke koja stoji iza izgradnje plinovoda i njezinog izvršnog direktora Matthiasa Warniga, a u izvještaju u koji je Reuters dobio uvid to ukidanje se objasnilo kao američki nacionalni interes.