Ratni dopisnici velikih europskih medija pristižu od četvrtka na otok Jersey, smješten u La Mancheu ili Engleskom kanalu koji odvaja Ujedinjeno Kraljevstvo od ostatka Europe i Europske unije. Razlog njihovom neočekivanom posjetu zaboravljenom ribarskom otoku koji nije dio Velike Britanije, ali ga London smatra „posjedom Krune“, iznenadno je zveckanje oružjem izazvano ribarskim ratom ribara s Jerseya, Francuske i njihovih engleskih kolega.

Naime, nakon što je šezdesetak francuskih i lokalnih ribara svojim plovilima blokiralo luku u glavnom gradu Jerseya St. Helieru zbog ribolovnih prava proizašlih iz Brexita, britanski premijer Boris Johnson poslao je u obilazak tog dijela mora dva dobro naoružana britanska ratna broda na kojima se nalaze i jedinice kraljevskih marinaca. Riječ je o brodovima ratne mornarice HMS Severn, koji se koristi za praćenje brodova ruske mornarice kada se približe engleskoj obali, i HMS Tamar koji se i do sada koristio za pomoć ribarima.

Jersey bez struje

Uoči toga, Pariz je zaprijetio kako će otoku isključiti dovod električne energije što je vrlo uzbudilo tamošnje pučanstvo jer tri od četiri energetska kabla dolaze iz Francuske.

Francuski ribari, koji su se okupili u glavnoj otočkoj luci St. Helier i ispred nje, kažu da su njihova prava nepravedno ograničena licencama koje je otok izdao prema sustavu pokrenutom prošlog tjedna, javlja BBC. Nova pravila ribolova - koja je vlada Jerseyja uvela prema Sporazumu o trgovini i suradnji između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a (TCA) - zahtijevaju da francuski brodovi pokažu da imaju povijest ribolova u vodama Jerseyja. Tvrdi se da su dodani dodatni zahtjevi bez najave pa francuske vlasti kažu kako "nove tehničke mjere" nisu priopćene Europskoj uniji što ih čini "ništavnima".

Prilike na Jerseyu stoga su, u novonastalom ribarskom ratu, dosta napete. Ratni HMS Severn može se vidjeti iz luke, udaljen je oko kilometar od francuskih brodova i pokazuje kako ima nadzor nad situacijom, javio je BBC.

Ispred luke se nalaze i francuski ribarski brodovi koji su u luku St. Heliera ušli s upaljenim bakljama u rano jutro, vijoreći francuske zastave i ističući transparente na francuskom jeziku. Na obali su otočani izvjesili zastave Jerseya, u nekim slučajevima isticana je povezana francusko-jerseyska zastava, ali bilo je i onih koji su željeli spriječiti Francuze da uđu u luku.

Slučaj s Jerseya u političkim se krugovima objašnjava kao jedna od nužnih posljedica Brexita i podsjeća na činjenicu da su razgovori o tom sporazumu vođeni do posljednjeg trenutka upravo zbog ribolovnih prava.

Zastupnica u Europskom parlamentu Stephanie Yon-Courtin, članica Europskog odbora za ribarstvo, rekla je za emisiju BBC-ija kako su ih nova pravila ribolova "iznenadila", dodajući: "Računamo na dobru vjeru Jerseyja i vlade Velike Britanije kako bi pomogli u popuštanju napetosti.“

Što se tiče najave iskapčanja struje, zastupnica je tek napomenula: „Ovo su samo riječi da nismo spremni za rat" te dodala "da će se istražiti sve mjere odmazde".

Prijetnju prestankom opskrbe Jerseyja električnom energijom - od čega 95 posto isporučuju tri podvodna kabela iz Francuske - uputila je francuska ministrica pomorstva Annick Girardin, članica Stranke radikalne ljevice. Britanski premijer Boris Johnson obećao je "nepokolebljivu potporu" Jerseyu, najvećem kanalskom otoku u krunskoj ovisnosti koji je smješten 22 kilometra od Francuske.

Prema trgovinskom sporazumu nakon Brexita, Jersey mora pustiti europske brodove u svoje vode, ali sada im trebaju dozvole koje su ovisne o dugom popisu ograničenja koja nikada nisu dogovorena.

Francuski ribari koje ta mjera pogađa u svakodnevnom poslu u izjavama za medije izrazili su zadovoljstvo što je njihova vlada kao mjeru odmazde najavila isključenje struje Jerseyu. "Dobro je znati da je naša zemlja na našoj strani", rekli su medijima.

Prejake prijetnje

London pokušava učiniti sve što može kako bi spriječio rast napetosti i normalizirao odnose, poručuje premijer Boris Johnson. On je razgovarao s namjesnikom Jerseyja Johnom Le Fondréom i ministrom vanjskih poslova Ianom Gorstom i "naglasio hitnu potrebu za deeskalacijom napetosti" između Jerseyja i Francuske.

S Jerseya poručuju kako su francuske prijetnje "nesrazmjerne", dok se u službenom priopćenju tamošnje uprave ističe kako će se "diplomatski napori nastaviti i kako će se rješavati neriješena pitanja u vezi s ribolovnim dozvolama i deeskalirati situacija."

S francuske strane čuje se kako će prosvjednici koji blokiraju luku St. Helier povući, ali da problem ostaje neriješen dok vlasti Jerseya ne primijene samo dogovorena pravila. Naime, prošlog tjedna vlada Jerseya dodijelila je 41 dozvolu francuskim ribarskim plovilima koja su opremljena tehnologijom koja omogućuje njihovo lociranje.

Francuska vlada tvrdila je da je popis odobrenih brodova došao s daljnjim zahtjevima koji "nisu bili dogovoreni ili raspravljeni i o kojima nismo bili obaviješteni". Francuski ribari nisu bili obaviješteni da moraju imati dokaze o tome da su deset dana lovili u vodama Jerseya, dok njihovi kolege s otoka tvrde da pravila vrijede još od 1. siječnja kada je Brexit stupio na snagu.

Sporazum o Brexitu još uvijek omogućava brodovima EU-a da love ribu u vodama Ujedinjenog Kraljevstva kroz nekoliko slijedećih godina dok ribarima brodovima iz Velike Britanije dopušta da ulove veću kvotu.

Doduše, pitanje tko ima pravo loviti u vodama Ujedinjenog Kraljevstva dodatno se komplicira činjenicom da su značajni dijelovi britanske kvote prodani brodovima u stranom vlasništvu koji plove pod britanskom zastavom.

Stručnjaci procjenjuju kako je polovica engleske kvote u stranim rukama. Izračunali su kako je engleska ribolovna kvota vrijedna 160 milijuna funti u vlasništvu tvrtki sa sjedištem na Islandu, Španjolskoj i Nizozemskoj, tvrdi BBC. Riječ je o 130 tisuća tona ribe godišnje i 55 posto godišnje vrijednosti kvote u 2019. godini.

Ustupili kvote

Mnoge zemlje koriste kvote za upravljanje zajedničkim zalihama ribe. Oni određuju koliko riba svake vrste flota svake zemlje smije uloviti. Zajednička ribarska politika EU-a (CFP) utvrđuje kvote među državama članicama EU-a, ali se u kvotama pregovara i sa susjednim zemljama.

S britanske strane, ističe se kako je jedan od prioriteta Zakona o ribarstvu, koji je stupio na snagu u studenome 2020. godine, taj da "ribolovne aktivnosti britanskih ribarskih brodova donose socijalne ili ekonomske koristi za Ujedinjeno Kraljevstvo ".

Pravila kažu da čak i ako su plovila u sto postotnom stranom vlasništvu moraju imati "ekonomsku vezu" s Velikom Britanijom. To znači da moraju ispuniti jedan od pet uvjeta, koji uključuju iskrcavanje više od polovice ulova u lukama Velike Britanije ili posjedovanje većinske britanske posade.

Na stručnom savjetovanju s kraja prošle godine čak je zaključeno da bi se 70 posto ulova trebalo iskrcati u Britaniji, bez obzira tko je vlasnik plovila ako je ulov veći od dvije tone godišnje. O tome se pregovaralo i tijekom sklapanja sporazuma o Brexitu, ali takvih odredbi nema u sporazumu s EU.

Događaji oko kanalskog otoka Jerseya koji su zbog ribarskih kvota doveli do zveckanja oružjem pokazuju kako je riječ o problemu kojeg je trebalo na vrijeme riješiti. Dovođenje ratnih brodova vjerojatno ipak ne znači da će ratni dopisnici imati posla na moru između Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, ali pokazuju da nova napetost između Pariza i Londona neće brzo proći.

Povezane vijesti

• Obama izjavama nije utjecao na britanske birače
• Boris Johnson usporedio ciljeve EU-a s Hitlerovim
• Cameron: Brexit bi mogao utjecati na porast cijena