Nova vlada estonske premijerke Kaje Kallas prisegla je u ponedjeljak, ponovno uspostavivši političku stabilnost, no premijerka je upozorila na teška vremena koja slijede za ekonomiju dok rastu energetski troškovi i bjesni inflacija kao posljedica rata u Ukrajini. 

Estonija, baltička republika od 1,3 milijuna ljudi, u koju bi trebale doći dodatne NATO snage kako bi se odvratile potencijalne prijetnje susjedne Rusije, od 7. lipnja je imala manjinsku vladu, kad je Kallas prekinula odnose sa svojim mlađim koalicijskim partnerom. 

Prije deset dana Kallas je najavila trostranačku koaliciju koja se sastoji od njezine liberalne Reformističke stranke, konzervativne Isamaa stranke i Socijalnih demokrata. Koalicija ju je prošli tjedan potvrdila za premijerku.

"Bit će to vrlo teška jesen, vrlo teška zima, a izbori će biti nakon toga. Tako da će to biti naravno gozba za sve oporbene populiste", rekla je Reutersu u intervjuu prije nego što je prisegla na mjesto premijerke u ponedjeljak.

"No nema jednostavnih rješenja, ovo su teška vremena."

Sljedeći izbori predviđeni su za ožujak 2023. godine.

Estonija, uz baltičke zemlje Latviju i Litvu, sve tri članice NATO-a i Europske unije, prestala je uvoziti ruski plin u svibnju zbog ruske invazije Ukrajine.

Kako bi ublažila udarac nakon gubitka ruskog plina, Estonija sada gradi terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) kako bi osigurala plin od neruskih izvoznika tijekom zime.

Prema anketi Norstat, Reformistička stranka uživa u porastu popularnosti od 34 posto od ruske invazije, iako se godišnja inflacija popela na 22 posto u lipnju, što je najviša inflacija u EU.

"Teško je se nositi s inflacijom", rekla je Kallas. "Pokušat ćemo se fokusirati na to da pomognemo ljudima da se s njom nose i ne dopustiti da još više naraste. A to je težak zadatak zbog usporavanja ekonomije".

Povezane vijesti

• Vlada: Za osvojeni saborski mandat 180 tisuća kuna
• Orešković: Ja sam domoljub, čast mi je pomoći svom narodu
• HDZ i Most u ponedjeljak pregovaraju o sastavljanju vlade