ilustracija
Amerika će, na izravno guranje Trumpove administracije, početi s primjenom cjepiva koja ispituju dva tehnološka diva na području farmaceutske industrije, Pfizer i Moderna. Ujedno su i ta dva cjepiva najviše istražena, gotovo pri kraju svih faza kliničkog ispitivanja, pa je Pfizer najavio da bi u listopadu mogao zatražiti dozvole. Naravno, u pozadini je veliki novac, jer će se svi oni koji lansiraju cjepivo enormno obogatiti. Druga je stvar postoje li kapaciteti da se proizvede dovoljno doza cjepiva, ali se sada u Americi o tome ne raspravlja
Može li Amerika preživjeti 2020. godinu, pitanje je koje je postavljeno u uvodniku New York Timesa, uz konstataciju da, čak i ako Donald Trump izgubi, ne postoji garancija da će se stvari naglo promijeniti na bolje. U trenutku dok stižu alarmantne vijesti o 1.000 novih slučajeva među studentima, iz Bijele kuće je procurila vijest da se sprema lansiranje cjepiva prije izbora, što bi pomoglo Trumpu da ostane tamo i narednih godina.
Nažalost, korona sve više postaje i političko pitanje oko kojeg se lome koplja. Talijani tako tvrde da pokazivanje potvrde o testiranju na europskim granicama nije diskriminacija, Nijemci žele jedno, ostale članice EU drugo. Svjetske velesile se natječu tko će prvi na tržište lansirati cjepivo, zaobilaze se protokoli, znanstvenici su u čudu, političari često neodgovorni. Ubrzana trka za cjepivom se nastavlja, pa su tako političari natjerali i najveće svjetske autoritete, poput dr. Anthonyja Faucija, da popuste u tvrdom stavu da se i oko cjepiva treba pridržavati pravila, pa sada i on poručuje da za određene skupine cjepivo može biti dostupno prije nego završe klinička ispitivanja. Trump je očito i u ovom slučaju izašao kao pobjednik.
Povjerljivi dokumenti
Sve se u Americi trenutno vrti oko 3. studenog, datuma kada će se birati novi predsjednik. Svi se, međutim, slažu da politizacija korone donosi užasne izazove, koji mogu biti kobni. Takva improvizacija do sada nije zabilježena u modernoj povijesti, jer su svi svjesni da se i dalje relativno malo zna o epidemiji koja je uzdrmala svijet. A još manje kakve posljedice mnogu nastati oko cjepiva koje nije do kraja provjereno.
Amerika će, na izravno guranje Trumpove administracije, početi s primjenom cjepiva koja ispituju dva tehnološka diva na području farmaceutske industrije, Pfizer i Moderna. Ujedno su i ta dva cjepiva najviše istražena, gotovo pri kraju svih faza kliničkog ispitivanja, pa je Pfizer najavio da bi u listopadu mogao zatražiti dozvole. Naravno, u pozadini je veliki novac, jer će se svi oni koji lansiraju cjepivo enormno obogatiti. Druga je stvar postoje li kapaciteti da se proizvede dovoljno doza cjepiva, ali se sada u Americi o tome ne raspravlja.
Za Trumpa je glavno da što prije cjepivo dođe na tržište i da prije izbora može reći: Da, uspjeli smo. ”To što se događa duboko je zabrinjavajuće, prije svega politizacija javnog zdravstva. Posljedice mogu biti opasne”, kaže Saskia Popescu, epidemiolog iz Arizone, nazivajući to predizbornim cjepivom Donalda Trumpa. Amerikom upravo kolaju povjerljivi dokumenti između država u kojima su opisani detaljni scenariji za distribuciju dva cjepiva, pritom se ne navode njihova imena i izvor. Jedino se kaže da će svi oni koji budu cijepljeni morati dobiti dvije doze u razmaku od nekoliko tjedana. Cijepit će se u bolnicama i mobilnim klinikama, a među prvima bi ga trebali dobiti zdravstveni radnici. Zatim slijede stariji od 65 godina, a prioritet će imati i svi oni koji rade u domovima za starije i dječjim vrtićima. Navodno su na listama prioriteta i siromašni iz američkih predgrađa. No, ipak radi samo o ograničenim dozama.
Dokumenti su poslani guvernerima, iza kulisa se vrše pripreme, ali ništa više od toga za sada nije poznato. Ne komentiraju ništa ni u Pfizeru ili Moderni, iako se u američkim medijima navodi podatak da bi Pfizer mogao osigurati oko dva milijuna, a Moderna milijun doza cjepiva za prvo vrijeme. Do kraja godine možda bi moglo biti proizvedeno oko 10 milijuna cjepiva, ali oko svega toga su stručnjaci i dalje sumnjičavi. Navodi se da treba mnogo više vremena za ozbiljne rezultate, pogotovo kada je riječ o mogućim komplikacijama i da ovakva žurba može samo još više zakomplicirati situaciju oko pandemije.
Nova katastrofa?
Postoje i tehničke komplikacije, jer se cjepivo na kojem radi Pfizer mora čuvati na temperaturi od minus 70 stupnjeva, što bi zakompliciralo primjenu u nekim mjestima koja nemaju uvjete za takvo što. Cjepivo Moderne treba čuvati na temperaturi od minus 20, što je tehnički jednostavnije realizirati. Pitanje je i cijene, hoće li biti besplatno ili će se naplaćivati. Problem je i kako će ljudi primati dvije doze, tko će i na koji način voditi evidenciju.
Podsjeća se i na neke primjere iz američke povijesti kada se zbog političkih razloga također žurilo s distribucijom nekog lijeka ili cjepiva, što je dovelo do fijaska. Tako se u veljači 1976. stotine vojnika u Fort Dixu zarazilo novim sojem virusa H1N1, za kojeg se smatralo da bi mogao pokositi svijet kao španjolska gripa i ubiti možda 100 milijuna ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija je tražila da se poštuje protokol kod istraživanja efikasnog cjepiva, ali je američki predsjednik Gerald Ford odlučio preskočiti protokol u izbornoj godini. Na kraju se pokazalo da virus nije tako opasan, a nakon cijepljenja čak 450 ljudi je ostalo paralizirano, a 30 je umrlo. Cijepljenje je obustavljeno, a sada tu lekciju iz povijesti stavljaju pod nos i Trumpu.
Ali Trump je Trump, njega lekcije mnogo ne zanimaju, pa tek treba vidjeti koliko će politika i dalje krojiti sudbinu svih koji su zastrašeni uoči drugog vala. I koliko žurba može izazvati novu katastrofu.
I dok se strah ponovo širi, zaražen je i legendarni talijanski političar Silvio Berlusconi. Kao i njegova djeca, Barbara i Luigi. Ali i još nekoliko poznatih talijanskih političara, među kojima su i oni koji su bili žestoki Berlusconijevi protivnici. Berlusconi, kada je riječ o zdravlju, nema sreće posljednjih godina, bio je često hospitaliziran i podvrgnut operacijama. Ali politika se sada umiješala i u trenutku kada je pozitivan na koronavirus, pa najavljuje da će nastaviti s radom, davati intervjue, sudjelovati u političkom životu. ”Nažalost, i meni se dogodilo, ali nastavljam bitku”, kaže neuništivi Berlusconi uoči lokalnih izbora u Italiji, gdje bi baš njegov angažman trebao dovesti do bar kakvog-takvog uspjeha za Forza Italiju.
Nije pomogao ni njegov transfer sa Sardinije u Arcore kada je epidemija drmala zemljom, ni navodno stroge mjere da se uopće dođe do bivšeg premijera. Virus očito ne bira, pa na kraju nije zaobišao ni Silvija, a sada više i nije toliko važno kako ga je pokupio, već kako će završiti bitka s kojom se suočavaju brojni ljudi širom svijeta, među kojima i političari koji su donosili i donose odluke o kojima ovise sudbine mnogih.
Krivi potezi
Da se uvjerimo da se politika umiješala u koronu, ne trebamo ići tako daleko. Imamo toga i kod nas, iz dana u dan sve više. Dok Krunoslav Capak, koji od početka epidemije čvrsto drži kurs vladajućih, najavljuje da će broj zaraženih uskoro pasti, drugi epidemiolozi baš i ne misle isto. Pokazuju to primjeri iz Zagreba i Splita gdje se pripremaju šatori za novozaražene. A ovo je ljeto bilo kobno za očito nekompetentan odnos prema epidemiji koji je diktirala politika. Dopustili smo na Jadranu sve ono što se nije smjelo dozvoliti, izgubili dobar dio sezone, a nitko nije snosio krivicu za očito krive procjene i poteze. Politika je ponovo sve popeglala, Istra je izgubila zbog neodgovornosti ostatka zemlje. I sve ide dalje.
Često u životu sve krene po zlu kada se politika umiješa na teren gdje joj nije mjesto. Nitko na to nije imun, ni svjetske velesile, ni male zemlje poput Hrvatske. Posljedice u pravilu snose mali ljudi, ali njih se ionako nikada ništa ne pita. Ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, korona i politika, ruku pod ruku, neće nam na jesen i zimu donijeti miran san. Kao ni mnogima van Hrvatske.