Počeli parlamentarni izbori u Moldaviji

EPA

Rastrgani između Rusije i Europske unije i podijeljeni u vezi smjera kojim bi zemlja trebala krenuti, Moldavci su počeli izlaziti na birališta u nedjelju ujutro kako bi izabrali novi saziv parlamenta.

Građani Moldavije biraju na četiri godine 101 zastupnika svojeg jednodomnog parlamenta i to prvi put po mješovitom izbornom modelu, koji kombinira proporcionalan sustav s većinskim. Istodobno s izborima održava se savjetodavni referendum o smanjenju broja zastupnika.

Izbore osigurava više od 4000 pripadnika policije, a nadgleda ih preko 3000 promatrača, među kojima predstavnici OESS-a, EU-a i Zajednice neovisnih država (ZND), priopćilo je Središnje izborno povjerenstvo.

Birališta se zatvaraju u 21 sat po lokalnom vremenu, a prvi rezultati bit će poznati sat vremena nakon zatvaranja.

Po anketama, u vodstvu je Socijalistička stranka predsjednika države Igora Dodona, koja se zauzima za približavanje Rusiji i ulazak zemlje u Euroazijsku ekonomsku zajednicu, a ne Europsku uniju, i koja bi mogla dobiti do 50 posto glasova.

Na drugom mjestu je koalicija ACUM koja okuplja dvije stranke koje podržavaju ulazak u EU i NATO.

Demokratska stranka, koju vodi oligarh Vlad Plahotniuc, smatran najmoćnijim čovjekom u zemlji, treća je u ispitivanjima javnog mnijenja i trenutačno većinska u vladi i parlamentu. Stranka zagovara obnovu odnosa s Bruxellesom, koji su se pogoršali od 2018., ali istodobno ne želi razljutiti Moskvu.

Ako nijedna od tih stranaka ne dobije većinu da može sama formirati vladu, što je najvjerojatnije, analitičari strahuju od novog razdoblja nestabilnosti.

Politolog Igor Botan upozorio je i na "rizik od slabog odziva s obzirom na apatiju i nepovjerenje birača prema političarima".

Moldaviju, jednu od najsiromašnijih zemalja u Europi zajedno s Ukrajinom, od proglašenja neovisnosti od Sovjetskog Saveza 1991. neprestano potresaju političke krize, a mora se nositi i sa zamrznutim sukobom u Pridnjestrovlju, proruskom separatističkom teritoriju na istoku zemlje. (Hina)