Plenković

(Hina/EPA)

Nakon pandemije covida-19 i dva razorna potresa razvoj Hrvatske ide u dva smjera, prema pridruženju Schengenskoj zoni 2002. i eurozorini početkom 2023., izjavio je u subotu na forumu u Dubrovniku premijer Andrej Plenković.

Na skupu u Dubrovniku sudjeluje deset ministara vanjskih poslova te šef diplomacije Europske unije Josep Borrell i novi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt.

"Pogođena pandemijom koronavirusa i razornim potresima Hrvatska uči kako izdržati pritisak i kako povući znatne financijske resurse kako bi građanima osigurala pravi razvoj koji ide u dva smjera - pridruženju Schengenskoj zoni tijekom sljedeće godine i da početkom 2023. budemo potpuno spremni i ispunimo sve kriterije za ulazak u eurozonu", rekao je Plenković otvarajući forum "Zajedno u razvodjenom svijetu".

Govoreći o krizi u svijetu uzrokovanu pandemijom, kazao je da je financijska reputacija ostala čvrsta zahvaljujući dobrim rezultatima u dotadašnjem razdoblju te nije utjecala na percepciju Hrvatske na financijskim tržištima.

Drugi ključni element je bila međunarodna suradnja, rekao je šef hrvatske vlade te posebice naglasio "zajedničke napore unutar Europske unije".

"Prevladavajuće mišljenje europskih čelnika prošlo ljeto je bilo da imamo veliki problem koje traži pravo rješenje. Jedini način da nađemo rješenje za taj veliki problem je da se dogovorimo o instrumentu EU sljedeće generacije i povučemo veliki količinu novca za oporavak koji je bio na raspolaganju zemljama članicama", rekao je Plenković, podsjetivši da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost vrijedan 6,3 milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026.

Plan oporavka EU-a za oporavak od pandemije nazvao je "najmudrijim potezom".

Osvruvši se na početak krize uzrokovane novim koronavirusom, kada Hrvatska nije imala dovoljno sredstava i opreme, nije zaboravio spomenuti i kineskog premijer Li Keqianga.

"Dovoljan je bio jedan telefonski poziv premijeru Kiju i problem je bio rješen", prisjetio se Plenković, dodavši da se radi o "globalnom izazovu i globalnoj borbi koja se neće završiti sve dok svi ne budu sigurni".

U svom uvodnom izlaganju, premijer Plenković je, s obzirom da je zapadni Balkan jedna od tema skupa, ponovio potporu svim susjednim zemljama na njihovom europskom putu.

Izrazio je nadu da Će Bugarska i Sjeverna Makedonija čim prije pronaći rješenje za bilateralni spor.

"Smatramo da je Sjeverna Makedonija već dovoljno čeka na početak međuvladine konferencije", rekao je Plenković i istaknuo da je "sazrelo vrijeme da Albanija i Sjeverna Makedonija konačno započnu pristupne pregovore".

Za BiH je rekao da je povijesno, geografski, kulturološki najvažniji naš susjed.

"Podržavamo proces koji se trenutno odvija uz pomoć SAD-a i EU-a vezano uz promjenu izbornog zakona. Smatramo da se to pitanje konačno treba riješiti, da u institucijama treba postojati legitimna zastupljenost i da se trebamo držati slova i zakona Daytonskog sporazuma", rekao je Plenković.

"Sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednakopravna, Hrvatska nije sretna s potezima koji traju od 2006. Govorimo to jasno i otvoreno, smatramo da to nije korisno i da ne pomaže dobrom funkcioniranju BiH", istaknuo je premijer.

Izrazio je nadu da će se postići rješenje koje je dobro za sva tri konstitutivna naroda.

Također je kazao da službeni Zagreb podržava reforme i u drugim zemljama, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.

Govor je zaključio riječima da Hrvatska želi osnažiti suradnju sa zemljama Sredozemlja i najavio da će se Hrvatska i Slovenija u rujnu pridružiti skupini sedam mediteranskih zemalja.