Crna Gora bi do 2024. mogla biti spremna za članstvo u Europskoj uniji, ocijenio je u četvrtak hrvatski eurozastupnik Tonino Picula prilikom usvajanja izvješća o prošlogodišnjem napretku te zemlje u kojoj se ponavlja podrška njenom europskom putu, ali poziva i na ubrzanje reformi. 

Povjerenik Europske komisije za proširenje Oliver Varhelyi još je 2020. rekao kako bi htio da do kraja njegovog mandata najmanje jedna država iz regije zapadnog Balkana bude spremna za članstvo u EU-u. 

„Vjerujem da će to biti Crna Gora“, rekao je u četvrtak, podsjećajući povjerenika na njegovu izjavu, Tonino Picula, izvjestitelj za tu zemlju, prilikom izglasavanja izvješća u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Mandat aktualne Europske komisije traje do 2024. godine. Picula je u govoru o izvješću na plenarnoj sjednici podsjetio da je Crna Gora otvorila sva poglavlja te da gotovo 80 posto njenih građana podržava članstvo u EU-u. 

U tom dokumentu, usvojenom s 506 glasova 'za', 50 'protiv' i 35 odsutnih, zastupnici pozdravljaju predanost Crne Gore prema europskoj integraciji, no izražavaju i žaljenje što od 2017. nije zatvoreno nijedno od 33 poglavlja, čime se usporava dotadašnji dobar put te zemlje koja je najviše odmakla u pregovorima na zapadnom Balkanu. 

Izvješćem se poziva sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori da nadiđu trenutnu politiziranu političku klimu, što je ključno za postizanje političke stabilnosti i dovršetka reformi u ključnim sektorima poput izbornih i pravosudnih zakona te borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. 

Zastupnici su pozdravili novu manjinsku vladu u Podgorici, sastavljenu od proeuropskih stranaka, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu i nastavku ruskog utjecaja na crnogorsku politiku. 

Politička odlučnost vlade aktualnog, 36-godišnjeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića, mogla bi ubrzati reformski proces, smatraju zastupnici koji pozdravljaju i usklađenost vanjske i sigurnosne politike Bruxellesa i Podgorice. Crna Gora je osudila rusku agresiju i u potpunosti podržala europski paket sankcija Moskvi. 

U izvješću se ohrabruje Europska komisija da razmotri financijsku pomoć zemljama zapadnog Balkana koje su se pridružile sankcijama kako bi se ublažio njihov negativni utjecaj. 

Zastupnici u izvješću izražavaju zabrinutost zbog sve većih kampanja dezinformacija, kibernetskih i hibridnih prijetnji iz Rusije, ali i Kine, pa naglašavaju da se inozemno miješanje može voditi i kroz instrumentalizaciju vjerskih institucija. Crna Gora proteklih je godina bila poprište spora između Crnogorske (CPC) i Srpske pravoslavne Crkve (SPC) koji je rezultirao masovnim prosvjedima i promjenama političkog krajolika. 

Hrvati u Boki Kotorskoj

Picula je ocijenio kako je proteklu, 2021. godinu, na koju se izvješće odnosi, u Crnoj Gori obilježila politička blokada na unutarnjem planu i politička stagnacija na europskom putu, te da je trajni interes Rusije da destabilizira regiju dodatno je izražen baš u Crnoj Gori, stoji u priopćenju zastupnika. 

U kontekstu odnosa Hrvatske i Crne Gore, izvješće poziva crnogorske vlasti da priznaju tradiciju i kulturnu baštinu hrvatske zajednice u Boki kotorskoj te potiče na rješavanje bilateralnih sporova sa susjednim zemljama.

U raspravi je sudjelovala i zastupnica Željana Zovko, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET), koja je rekla da je nedavno „imala priliku osobno se uvjeriti u opredjeljenje i odlučnost vlasti i građana Crne Gore da napreduju na europskom putu“, pozvavši također na novi poticaj u usporenom napretku Podgorice. 

I ona je u svom govoru pozdravila formiranje nove vlade u kojoj sada sudjeluju i političke stranke etničkih manjina. „Ovo je veliki iskorak u poštivanju prava manjina u Crnoj Gori, ali ostaje još dosta toga za napraviti”.

Zovko je pozvala na veći angažman na poštivanju jezika, kulturne baštine i tradicije lokalnih zajednica, posebice hrvatske zajednice u Boki Kotorskoj.

Europarlamentarac Tomislav Sokol, zamjenski član u Izaslanstvu u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore, također se zauzeo za prava autohtone hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, ali i upozorio na neprihvatljivu ideju ‘srpskog sveta’.

„Ono što i dalje opterećuje Crnu Goru jesu djelovanja antieuropskih političkih snaga koje dovode u pitanje samo postojanje crnogorske nacije i identiteta. Ovakve neprihvatljive ideje koje dolaze iz Beograda dio su hegemonističkog koncepta ‘srpskog sveta’, a podržavane, u velikoj mjeri, od strane Rusije. Stoga je ključno da se crnogorska vlast odlučno suprotstavi ideji ‘srpskog sveta’, a na nama je da Crnoj Gori ponudimo pomoć i jasnu europsku perspektivu“, rekao je Sokol. 

On je pozdravio i činjenicu da hrvatska nacionalna manjina ima svog predstavnika u izvršnoj vlasti. Riječ je o Adrijanu Vuksanoviću, predsjedniku Hrvatske građanske inicijative koji je postao ministar bez portfelja. 

Povezane vijesti

• Sokol: sredstvima EU-a unaprijediti ruralna i planinska područja Hrvatske
• Europarlamentarci: Srbija ne može prema EU-u bez sankcija Rusiji
• Borrell: Rat u Ukrajini tjera nas na veća ulaganja u obranu