ZAGREB
Novinarstvo snažno pogođeno koronavirusom
(Hina/EPA)
I dok se Europljani trenutno možda osjećaju preplavljeni vijestima, novinarstvo je samo po sebi dvostruko pogođeno otkako je izbila zaraza koronavirusom.
Novinari su suspregnuti u kretanju i iznimno im ograničen pristup događanjima, dužnosnicima, političarima i informacijama, piše EUobserver.
U međuvremenu, mediji ubrzano gube prihode od oglašavanja s obzirom na to da se tvrtke pripremaju za ekonomski pad, što predstavlja globalnu prijetnju novinarstvu.
Novinari se otpuštaju ili im se režu plaće, a neki su istodobno pod sve većim političkim pritiskom.
"Situacija će za novinare postati vrlo teška", EUobserveru je u Bruxellesu rekao Tom Gibson iz Odbora za zaštitu novinara (CPJ). Ali istovremeno će njihova uloga tijekom pandemije biti ključna po pitanju prenošenja provjerenih, visoko kvalitetnih informacija, dodao je.
Gibson je rekao da su se određeni elementi koji ionako novinarima otežavaju posao, za vrijeme pandemije samo pogoršali, poput toga da su se novinari našli u slabom ekonomskom sektoru, rade u izolaciji, a u nekim slučajevima, kao u Mađarskoj, pod pritiskom su državnih dužnosnika.
"Oni imaju važnu ulogu kao korektiv, informiraju građane, prisiljavaju vlade na transparentnost po pitanju mjera i obveza na koje su se obvezali", dodao je Gibson.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak je upozorila da je "sad važnije nego ikad da novinari obavljaju svoj posao slobodno i precizno, kako bi se suprotstavili dezinformacijama i brinuli da naši građani imaju pristup krucijalnim informacijama."
Ne žele se reklamirati uz virus
Na terenu, pandemija samo dodatno stvara izazove ionako krhkom ekonomskom modelu u kojem novine više ne zarađuju toliko na oglasima i okreću se prihodima od pretplate. No taj prijelaz je spor i neujednačen.
Danska vlada raspravlja o tome da distribuira 24 milijuna eura lokalnim medijima za njihov spas.
Novine tijekom pandemije dobivaju nove čitatelje na digitalnim platformama. Iako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je sigurno držati novine u rukama, mediji se bore s time da ostvare prihode od oglašavanja.
Guardian je izvijestio da će novine u Velikoj Britaniji izgubiti 57 milijuna eura ako pandemija potraje sljedeća tri mjeseca, jer oglašivači odbijaju svoje reklame smjestiti uz priče o pandemiji, smatrajući to neprimjerenim sadržajem.
Društvene medije, pogotovo Facebook i Twitter (koji su često zasićeni opasnim i neistinitim informacijama o virusu) oglašivači ne tretiraju tako, ističe Guardian.
Neke lokalne i regionalne novine u Velikoj Britaniji mogle bi prestati izlaziti zbog gubitka prihoda uslijed krize uzrokovane koronavirusom.
Radi se o globalnom trendu: News Corp, medijska kuća u vlasništvu Ruperta Murdocha, obustavila je tiskana izdanja svojih 60 novina u Australiji.
Prihodi od oglašavanja mnogih američkih portala opali su čak i do 50 posto. Neke američke medijske kuće tražile su vladu da intervenira.
Cenzura
No ne radi se samo o ekonomskim ograničenjima.
Nekoliko međunarodnih organizacija koje se zalažu za slobodu medija zajednički su uputile pismo Vijeću Europe smještenom da im pomogne u zaštiti slobodnog protoka informacija.
Ističu, misleći pritom na Mađarsku, brze poteze vlada u kriminalizaciji "promoviranja lažnih informacija", što se može koristiti protiv novinara koji uistinu pomažu javnosti u shvaćanju krize i preuzimanja odgovornosti.
Organizacije također brinu o "pretjeranim ograničenjima koja mediji imaju u pristupu vladinim dužnosnicima, donositeljima odluka i zdravstvenim stručnjacim", s time da su mnoge vlade smanjile ili eliminirale fizičku prisutnost novinara na konferencijama za medije.
Navode primjere Slovenije i Češke, koje su ih čak i ukinule.
Također su zabrinuti glede napada i internetskog zlostavljanja novinara koji propitkuju odgovore vlada na trenutnu krizu.
Novinari nevladine organizacije Reporteri bez granica (RSF) istaknuli su da "cenzura tijekom pandemije nije unutarnje pitanje"
"Kontrola informacija u određenoj zemlji može imati posljedice diljem planeta, a danas smo žrtve upravo toga", izjavio je generalni tajnik RSF-a, Christophe Deloire, naglasivši da su dva epicentra pandemije bila Kina i Iran, gdje "mediji nisu mogli ispunjavati svoju dužnost informiranja javnosti".
RSF je predstavio web stranicu koja prati utjecaje pandemije ima na novinarstvo.
Novinarstvo na daljinu
Nešto od toga je također vidljivo i u Bruxellesu. Europska komisija drži se svojih dnevnih konferencija, no pitanja se postavljaju na daljinu, iako nema mogućnosti za potpitanja. Ista stvar se odnosi i na javna pitanja upućena glavnim dužnosnicima EU-a.
Neki novinari se osjećaju kao da se kreću u „praznom prostoru“, s obzirom na to da je pristup dužnosnicima postao otežan. Međutim, akreditiranim novinarima dopušteno je kretati se po belgijskom glavnom gradu unatoč karanteni.
Međunarodna udruga za tisak (API) koja predstavlja novinare koji izvještavaju o radu europskih institucija, insistira na većoj dostupnosti i direktnim pitanjima dužnosnicima Europske komisije, no zasad je iz tehničkih razloga odbijena.
"Sve je manje mogućnosti da dužnosnicima postavljamo škakljiva pitanja", rekla je Maria Udrescu, dopisnica iz EU za belgijske novine La Libre Belgique, dodavši "da je političarima tako lakše izbjeći neugodna pitanja".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
