THE JEWISH CHRONICLE
Najstarije židovske novine na svijetu objavile senzacionalnu vijest: Iranskog nuklearnog ZNANSTVENIKA UBIO JE MOSSAD ORUŽJEM TEŠKIM JEDNU TONU!
Ilustracija
Iranski vrhunski nuklearni znanstvenik Mohsen Fakhrizadeh, likvidiran prije tri mjeseca u blizini Teherana, ubijen je automatiziranim vatrenim oružjem teškim jednu tonu, koje su u Iran u dijelovima, tijekom više mjeseci, prokrijumčarili pripadnici izraelske obavještajne službe Mossad, tvrdi u svom ekskluzivnom članku The Jewish Chronicle, najstarije židovske novine na svijetu koje izlaze u Londonu od 1841. godine, pozivajući se na obavještajne izvore. Izvještaj koji je prekjučer objavljen na portalu ovih novina zasad nije potvrđen.
Špijunski tim s više od 20 izraelskih, ali i iranskih državljana izveo je visokotehnološki napad nakon osam mjeseci pomnog nadzora vodećeg iranskog nuklearnog znanstvenika. Napad je, piše se, izvršio sam Izrael, bez američkog sudjelovanja.
Kako navodi The Jewish Chronicle, procjenjuje se da će sada Iranu trebati do šest godina da nađe stručnu osobu koja će biti adekvatna operativna zamjena za likvidiranog znanstvenika, a kojeg su zapadne i izraelske obavještajne službe smatrale liderom programa izrade iranske nuklearne bombe. Također, procjenjuje se da će Fakhrizadehova smrt produžiti razdoblje potrebno Iranu za dovršetak nuklearne bombe za dvije do pet godina.
Atentatori su, pišu ove novine, koristili sofisticirano, daljinski upravljano oružje, s ugrađenom malom bombom koja mu je omogućila samouništenje, time i uništenje dokaza. Pritom se negiraju se iranske tvrdnje da je bio satelitski upravljan. Uključujući eksploziv, uređaj je težio jednu tonu, a u Iran je u nekoliko komada krijumčaren tijekom više mjeseci. Zatim je sastavljen i ugrađen u Nissanov pick-up kamion koji je bio parkiran uz rub ceste te su njime iz daljine upravljali agenti.
Osam mjeseci disali s njim
Mohsen Fakhrizadeh (59), poznat kao "otac bombe", izgubio je život rafalom metaka dok je 27. studenog prošle godine putovao sa suprugom i 12 tjelohranitelja u svoju vilu u Absard blizu Teherana. Tome je prethodio osmomjesečni pomni nadzor 'mete'.
- Osam mjeseci su disali s tipom, budili se s njim, spavali s njim, putovali s njim. Osjećali bi njegov miris nakon brijanja svako jutro. Znali su njegovu dnevnu rutu, brzinu i vrijeme, i točno su znali na koja vrata će izaći, govori jedan izvor.
U napadu, koji je izveden super preciznim automatiziranim oružjem, nije ozlijeđena ni njegova supruga ni itko iz zaštitarskog tima. Dok je Mossadov tim bježao, oružje teško jednu tonu dignuto je u zrak, izazvavši planiranu zbrku na mjestu događaja.
Jacob Nagel, bivši savjetnik Benjamina Netanyahua za nacionalnu sigurnost sada govori: "Mossad je imao dokumente koji dokazuju da je Fakhrizadeh radio na nekoliko nuklearnih bojevih glava, od kojih je svaka mogla uzrokovati pet Hirošima".
Kao uz kakvom špijunskom filmu s SF dionicama, u cijeloj priči podsjeća se da su 2018. godine izraelski špijuni ukrali ogromnu arhivu iranskih nuklearnih tajni, koristeći baklje koje su gorjele na 2000 Celzijevih stupnjeva ne bi li dokumente 'oslobodili' iz 32 divovska sefa.
- Arhiv je sadržavao izvorne dokumente koji naređuju prikrivanje nuklearnog programa, a mnogi od njih ispisani su Fakhrizadehovim rukopisom. Sve je bilo pod njegovim zapovjedništvom, od znanosti i tajnih mjesta do osoblja i znanja, rekao je jedan izvor za The Jewish Chronicle.
Motiv atentata dolazak Bidena?
Iran je u posljednje vrijeme pretrpio velike gubitke. Prvo, izgubio je svoju najosjetljiviju nuklearnu arhivu od Izraela. Potom su SAD ubili general-bojnika Qasema Soleimanija da bi nakon toga, u kolovozu, vođa al-Qaede Abu Muhammad al-Masri i njegova kći bili ubijeni u još jednom preciznom napadu u Teheranu. Sada su pretrpjeli smrt Fakhrizadeha, svog vrhunskog nuklearnog znanstvenika.
Nakon atentata 27. studenog, nijedna zemlja ili skupina nisu preuzele odgovornost za napad, ali iranski čelnici okrivili su Izrael i obećali osvetu. U roku od 72 sata od napada iranski je parlament odobrio "ubrzanje" svog civilnog nuklearnog programa, povećavajući razinu obogaćivanja urana suprotno međunarodnom nuklearnom sporazumu koji je američki predsjednik Donald Trump napustio 2018. godine.
No, ostaju nerazjašnjeni motivi atentata na nuklearnog znanstvenika. Atentat je, naime, izveden nakon američkih izbora pa pobornici političke pozadine tvrde da se ubojstvom htjelo ugroziti potencijalno poboljšanje odnosa između Irana i nove američke administracije Joe Bidena te potaknuti Iran na mjeru odmazde.
- Neprijatelji proživljavaju stresne tjedne, rekao je iranski predsjednik Hassan Rouhani u prvoj izjavi nakon atentata u studenom, aludirajući na Trumpovu administraciju, Izrael i Saudijsku Arabiju, dodavši: "Svjesni su da se globalna situacija mijenja i pokušavaju iskoristiti ove dane kako bi stvorili nestabilne uvjete u regiji".
Joe Biden je tijekom svoje predizborne kampanje jasno stavio do znanja da se želi ponovno pridružiti iranskom nuklearnom sporazumu, koji je Donald Trump napustio 2018. godine.
Ukidanje sankcija Iranu?
Da je motiv atentata bio možda ipak politički, a ne sigurnosni, govori i svojedobna izjava Marka Fitzpatricka, suradnika londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije koji pomno prati iranski nuklearni program. Nakon likvidacije iranskog nuklearnog stručnjaka izjavio je: "Iranski nuklearni program odavno je prešao točku kada ovisi o jednom pojedincu".
Iran godinama insistira na tome da je njegov nuklearni program miroljubiv. No sumnje da se koristi kao pokriće za razvoj nuklearne bombe potaknule su Vijeće sigurnosti UN-a, SAD i EU da uvedu oštre sankcije od 2010. godine, koje su devastirale gospodarstvo Irana, prepolovile izvoz nafte, smanjile vrijednost valute, podigle inflaciju.
Iran je zatim 2015. postigao dogovor sa šest sila: SAD-om, Velikom Britanijom, Francuskom, Kinom, Rusijom i Njemačkom o ograničavanju svojih nuklearnih aktivnosti u zamjenu za ublažavanje sankcija. Dogovor je ograničio obogaćivanje Irana uranom te omogućio međunarodnu inspekciju.
Loši odnosi između SAD-a i Irana bitno su se pogoršali za mandata Donalda Trumpa, koji je prije tri godine odbacio međunarodni nuklearni sporazum s Iranom. No, sporazum je krenuo prema totalnom kolapsu u siječnju prošle godine. Napetosti su eskalirale kada je američki dron u Iraku ubio iranskog generala Qasema Soleimanija, a Iran reagirao raketnim napadima na iračke baze u kojima su smještene američke trupe. Iran je nakon toga izjavio da nastavlja s obogaćivanjem urana, no naglasio je da je spreman preokrenuti smjer ako se ukinu američke sankcije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
