Sada svi očekuju iransku osvetu, a ako do nje dođe i američki odgovor. Trump je iz svoje ljetne rezidencije poručio da će Amerika, dođe li do iranskog napada na njene građane i ciljeve, uzvratiti i udariti na 52 mjesta širom Irana, upravo onoliko koliko je Iran uzeo za taoce 1979. godine.

Posljednji put kada su Sjedinjene Države ubile istaknutog vojskovođu jedne strane zemlje bilo je u Drugom svjetskom ratu kada je vojska srušila avion u kojem je bio japanski admiral Isoroko Yamamoto. Sada je na redu bio iranski vojni vođa, moćni general Kasem Sulejmani, a polako cure detalji kako je u zračnoj luci u Bagdadu bio planiran napad. Donaldu Trumpu trebalo je nekoliko dana donijeti odluku.

Visoki vojni izvori iz Pentagona potvrđuju da su i sami generali bili šokirani kada se Trump odlučio za napad dronom, iako je predsjedniku bio "ponuđen" i taj scenarij, ali su svi mislili da će od njega odustati. To se, međutim, nije dogodilo, američki je predsjednik odlučio kada je na televiziji gledao snimke iranskog napada na američko veleposlanstvo u Bagdadu i naredio napad. Da je situacija krajnje eksplozivna pokazuje i odluka iračkog parlamenta koji je usvojio rezoluciju da svi strani vojnici, uključujući 5.000 Amerikanaca, napuste zemlju. Ujedno se poziva vladu da se stranim državljanima zabrani korištenje iračke zemlje, zračnog prostora i vode.

Ratni čin

Rijeke ljudi slilo se jučer na ulice Bagdada da oplakuju Sulejmanija, nakon što je njegovo mrtvo tijelo dopremljeno iz Iraka. General, po kojem je već nazvana jedna autocesta u Iranu, bit će pokopan u utorak u rodnom Kermanu. Za Iran, napad na karizmatskog generala bio je ratni čin. Vojni savjetnik iranskog predsjednika Hossein Dehghan najavio je napade na američke vojne ciljeve, a sada je posve jasno da će situacija u Iraku ponovo eskalirati. Iranski odgovor očekuje se za nekoliko tjedana, a do tada će se gotovo svakodnevno emitirati snimke iz Teherana na kojima se vide gnjevni Iranci kako izvikuju "smrt Americi". Pozvan je na razgovor i švicarski veleposlanik u Teheranu, koji zastupa američke interese, a iranski dužnosnici poručuju da je Trump "terorist u odijelu" i da nitko ne može pobijediti iransku kulturu i naciju. Mnogo je kontroverzi oko obavještajnih podataka koji su stizali do Washingtona prije napada na Sulejmanija.

Neki su obavještajci javljali da se spremaju napadi na američka diplomatska predstavništva u Siriji i Libanonu i da je baš zbog toga Sulejmani doputovao u Irak. Dio njih je javio da nema dokaza da je Sulejmani bio prethodnica velikog napada na američke građane i po tim obavještajnim izvorima iranske vođe su tražile od Sulejmanija da prije bilo kakve odluke dođe u Teheran na savjetovanje. Ni u najužem Trumpovom krugu nije bilo sloge treba li baš sada ubiti Sulejmanija. Što se sve iza kulisa događalo u Bijeloj kući za sada nije posve poznato, cure različite informacije, a nitko iz vojnog vrha ne želi otkriti detalje. Demokrati tvrde da se ponavlja povijest kada je Bush krenuo u napad na Irak s nepotpunim i netočnim obavještajnim podacima.

Iranska osveta

Postojale su i dvije varijante nakon što Sulejmani sleti u Bagdad. Da su ga sačekali irački vladini dužnosnici, koji surađuju s Amerikancima, napad ne bi bio odobren, a kako su ga dočekali visoki dužnosnici iračke milicije sklone Iranu, predvođeni Abu Mahdi al-Muhandisom, Trump je u četvrtak u 17 sati po američkom vremenu naredio napad.

Sada svi očekuju iransku osvetu, a ako do nje dođe i američki odgovor. Trump je iz svoje ljetne rezidencije poručio da će Amerika, dođe li do iranskog napada na njene građane i ciljeve, uzvratiti i udariti na 52 mjesta širom Irana, upravo onoliko koliko je Iran uzeo za taoce 1979. godine. Među tim mjestima, navodno su i neka vrlo važna za iransku kulturu. Do izravnog sukoba, očito, bar za sada neće doći, a to i nitko iz vojnih krugova nije očekivao. Američka je strana ipak znatno jača i bolje opremljena, bez obzira što obavještajci javljaju da su iranski raketni sustav u stanju povišene pripravnosti. Vojni se dužnosnici sada pitaju jesu li balističke raketne jedinice koje čine srce iranske vojske raspršene po zemlji kako bi posljedice, ako dođe do američkog napada, bile što manje ili se sprema napad s iranske strane koji bi bio koordiniran i s iranskim saveznicima u regiji. Američki su vojnici također u stanju pripravnosti, već ih je 3.500 krenulo prema Bliskom istoku.

O Sulejmaniju se u Americi priča kao o opasnom i surovom teroristi kojeg ipak nisu dali likvidirati dvojica bivših predsjednika, George Bush i Barack Obama, bojeći se šireg sukoba s Iranom. Trumpu je zapeo za oko od početka njegovog mandata, a presudno za odluku o napadu dronom bio je raketni napad 27. prosinca na vojnu bazu u Kirkuku, kada je stradao američki dužnosnik. Odmah nakon napada Trumpu su njegovi suradnici rekli što može slijediti, bojeći se napada na američke civile u Iraku. Pentagon je detaljno razradio i moguće američke odgovore koji bi uključili napade na iranske ratne brodove i raketna postrojenja, ali i neutralizaciju iranskih saveznika. Do nekih napada je već došlo, pa je glavni glasnogovornik Pentagona Jonathan Hoffman kazao da su ciljevi skladišta oružja i zapovjedna mjesta svih koji podržavaju Iran.

Europa oprezna

Europa za sada sve promatra oprezno, s time da je britanski premijer Boris Johnson bio ljut na Trumpa, jer ga nije izvijestio o napadu. Američki državni tajnik Mike Pompeo požalio se na mlake reakcije europskih saveznika rekavši da "nisu bile korisne". Europljanima je itekako stalo da se Iran i dalje drži nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, a svi se groze da se u Iraku ponovo ne pokrenu veći i jači sukobi koji bi cijeli ovaj prostor pretvorili u krajnje opasnu zonu života i smrti. Ostaje naravno i pitanje slobodnog prolaska kroz Hormuški tjesnac, jer bude li ga blokirao Iran sigurna je eksplozija cijena nafte, a onda bi se nova kriza lako mogla zakotrljati cijelim svijetom.

Libanonski Hezbolah prijeti SAD-u

Vođa Hezbolaha Hassan Nasrallah jučer je rekao da će vojska SAD-a na Bliskom istoku platiti za atentat na iranskog generala Kasema Sulejmanija i ocijenio da je to pravedna cijena za njegovo ubojstvo. Nasrallah je u govoru povodom Sulejmanijeve smrti, koji je prenosila televizija, rekao da odgovor na ubojstvo iranskog generala nije samo odgovornost Irana nego i svih njegovih saveznika u regiji. Čelnik libanonskog Hezbolaha je poručio i da se "ne dira" civile SAD-a u regiji jer bi to samo išlo u prilog planu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Povezane vijesti

• Ali Hamnei imenovao novog zapovjednika IRANSKE REVOLUCIONARNE GARDE
• Zarif vjeruje da Trump ne želi rat, ali da bi mogao biti "namamljen u sukob"
• Iran upozorava Europu da normalizira ekonomske veze ili se suoči s posljedicama