Ukrajini nije mjesto u NATO-u, a situacija na ukrajinsko-ruskoj granici je ozbiljna kriza iza koje prvenstveno stoji dinamika američke unutarnje politike, rekao je u utorak predsjednik Zoran Milanović. 

Hrvatski predsjednik je nakon posjeta Krašu rekao novinarima da se Hrvatska ni na koji način neće upletati u krizu dođe li do njezine eskalacije i da ondje neće imati svoje vojnike. Kazao je i da Ukrajini nije mjesto u NATO-u i da je EU potaknula "državni udar" u Ukrajini kojim je 2014. zbačen proruski predsjednik Viktor Janukovič. 

Zapadne zemlje upozoravaju na „sve veću prijetnju“ ruske invazije na Ukrajinu, pa je dio njih i počeo povlačiti svoje diplomate iz te zemlje. Moskva s druge strane odbacuje da priprema napad i traži pravne garancije zapada da se NATO neće širiti na istok niti postavljati raketne sustave na njenim granicama. 

Milanović smatra da postoje načini da se Ukrajina sačuva kao „čitava država ili 99 posto nje“ i da joj se ekonomski pomogne, ali je dodao da joj nije mjesto u NATO savezu, u kojem, na primjer, nisu ni neutralne Finska, Austrija i Švedska pa su sigurne zemlje. 

Ova kriza, „to nema veze ni s Ukrajinom ni s Rusijom, to ima veze s dinamikom američke unutarnje politike Joea Bidena i njegove administracije“, rekao je Milanović, naglasivši da kod američke vlade u „pitanjima međunarodne sigurnosti vidi nekonzistentnost i opasno ponašanje“. 

Milanović smatra kako je Bidenova demokratska vlada pod pritiskom vlastitih 'jastrebova' u stranci, ali sada i onih republikanskih koji su „do jučer opravdavali i podržavali ziherašku i mirnu politiku“ bivšeg predsjednika Donalda Trumpa prema Moskvi, a sad pritišću Pentagon i Bidena da se prema Rusiji postavi čvrsto. 

„Ovo se događa u predsoblju Moskve, glavnog grada Rusije. Aranžman koji će voditi računa o sigurnosnim interesima Rusije se itekako mora naći i naći će se“, kazao je predsjednik. 

Ako dođe do eskalacije, Hrvatska će povući „do zadnjeg vojnika“, poručio je vrhovni zapovjednik vojske. 

„Mi s tim nemamo ništa niti ćemo imati ništa, to garantiram“, dodao je, kritiziravši još jednom angažman premijera Andreja Plenkovića u Ukrajini. 

Zbacivanje proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, „muljatora koji je sjedio na tri stolice“, Milanović je prozvao „državnim udarom koji je poticala Europska unija, a prije svega Washington tog vremena“. 

Nakon tih događaja 2014. godine, kojima su započeti sukobi u Ukrajini, „priča je bila sljedeća“, rekao je Milanović: „Ukrajina ide na zapad, s Rusijom nema što tražiti, carinska unija s Rusijom i bivšim državama Sovjetskog Saveza loša je za Ukrajinu, a u EU-u će teći med i mlijeko“. 

Osam godina kasnije, nastavio je predsjednik, „Ukrajina je i dalje jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu, ekonomski stagnira i nije dobila ništa od EU-a“. 

„Pa gospodo, gdje su te milijarde kojima smo mogli kupiti ukrajinsku lojalnost i mir?“, upitao je Milanović, zaključivši da o štetnosti konfrontacije s Rusijom svjedoči i cijena plina.