LONDON
Koronavirus potaknuo duh zajedništva ali i nacionalizam
(Hina/EPA)
Pandemija koronavirusa potiče duh zajedništva ali i nacionalizam, uzrokujući promjene za koje bi inače trebale godine, pokazuje istraživanje čiji su rezultati objavljeni u četvrtak.
Istraživanje provedeno u šest zemalja širom svijeta pokazuje da zbog pandemije covida-19 ljudi više žele raditi za organizacije koje su posvećene poboljšanju situacije u društvu, ističu njegovi autori.
„Ljudi su sve svjesniji onoga što se događa u njihovim zajednicama i to također sve više kritiziraju”, rekao je Martijn Lampert, suosnivač nizozemske istraživačke agencije Glocalities.
„Sada ima puno prilika za promjene jer u kriznim vremenima stvari postaju fluidnije i promjene mogu biti brže”, rekao je.
Izvješće o trendovima u doba korone temelji se na dva ispitivanja stajališta 4271 ljudi u šest zemalja, od kojih je prvo provedeno prije krize, a drugo dok je veći dio svijeta bio u karanteni.
Broj ljudi koji su kazali da su jako uključeni u život svojih zajednica porastao je za 10 posto u Italiji, 9 posto u SAD-u, Britaniji i Nizozemskoj, te 6 posto u Južnoj Koreji, dok je u Brazilu ostao nepromijenjen.
„To je snažan trend. U normalnim okolnostima takve biste promjene vidjeli kroz više godina”, rekao je.
Suočeni sa zajedničkom zdravstvenom prijetnjom i odvojeni od društva globalnom karantenom, ljudi se više fokusiraju na svoje najbliže mreže i one koji su im blizu, rekao je.
„Ljudi žele pridonijeti i više ih zanima poboljšanje društva. Postaju malo manje sebični”, dodao je.
Međutim, ispitivanje je pokazalo i da je pandemija dovela do „zatvaranja” života i povećanog fokusa prema unutra, pogoršavajući trend prema nacionalizmu koji je bio očigledan prije krize.
Povećalo se nepovjerenje prema drugima i smanjila tolerancija prema drugim svjetonazorima.
Povjerenje u nacionalne vlade je poraslo, a ljudi su izgubili vjeru u međunarodne organizacije.
No Lampert je rekao da su smanjenje otvorenosti i internacionalizma izazvali otpor onih koji su više globalno ili egalitarno orijentirani, „stvorivši plodno tlo” za aktivističke pokrete kao što je pokret Black Lives Matter.
„S jedne strane imate smanjenje tolerancije i svijet koji se zatvara, a s druge reakciju protiv toga”, rekao je.
Istraživanje je provedeno prije eksplozije prosvjeda protiv rasizma i policijske brutalnosti u svijetu, potaknutih smrću Georgea Floyda u Minneapolisu.
Istraživanje je pokazalo i da je poraslo povjerenje u znanost.
„Nakon poduljeg razdoblja javnih kritika stručnjaka i promicanja 'alternativnih činjenica', znanost i općenito obrazovanje vraćaju se u modu jer nam o tome ovise životi”, rekao je. „Nalazimo se u dobu koje traži veću transparentnost i istinitost”.
Dvije petine ispitanika u Brazilu i trećina u SAD-u smatraju da njihove vlade nisu govorile istinu o pandemiji.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
