Otočna državica na krajnjem sjeveru je s jučerašnjim danom imala 29 mrtvih od posljedica zaraze Covidom i sveukupno 6.119 slučajeva u proteklih godinu dana. Uz te pozitivne brojke, na Islandu se živi normalno – rade restorani, ljudi se druže u javnim prostorima, a dolaze i turisti koji su cijepljeni, testirani ili su preboljeli koronu
Voditelj izolacijskog hotela svakog se dana više puta oblači u zaštitnu opremu da bi pravio društvo izoliranima (Foto: mbl.is)
Sve države neuspješne u borbi s korona virusom svoja slaba postignuća objašnjavaju na isti način, dok među uspješnim zemljama svaka ima svoj recept kako je izbjegla većem pomoru od smrtonosne pandemije što hara planetom. U uspješne zemlje – koje se pak mogu nabrojiti na prste jedne ruke – svakako pripada i otočni Island, državica na krajnjem sjeveru koja je s jučerašnjim danom imala 29 mrtvih od posljedica zaraze Covidom i sveukupno 6.119 slučajeva u proteklih godinu dana. Uz te pozitivne brojke, na Islandu se živi normalno – rade restorani, ljudi se druže u javnim prostorima, a dolaze i turisti koji su cijepljeni, testirani ili su preboljeli koronu.
Island je, prema riječima tamošnjeg „Capaka“, državnog epidemiologa Thórólfura Guðnasona, pripremljen dočekao pandemiju, pa stoga islandska premijerka i šefica vlade koju čini koalicija lijevih i zelenih stranaka Katrín Jakobsdóttir u recentnom intervjuu za američku tv mrežu NBC može reći – „Otvoreni smo“.
Prema izvještaju NBC-ija, Island živi „staro normalno“. Škole i fakulteti rade, gosti su u restoranima i barovima dok su turisti dobrodošli. Posljednjih tjedana nije zabilježen niti jedan slučaj domaćeg prijenosa Covida-19.
- Ako razmišljam o ovoj pandemiji, ono što se doista ističe je, zaista, kako je islandska javnost sudjelovala, kako su ljudi zaista dali svoje povjerenje savjetima stručnjaka i znanstvenika. Oni su zapravo promijenili svoje ponašanje, kaže premijerka Jakobsdóttir.
Stručnjaci objašnjavaju da Island nije bio u lockdownu, odnosno zaključavanju ekonomije, nego se usredotočio na rigorozni sustav ispitivanja i traganja za izvorima zaraze, karantena i izolacija te zadužio posjetitelje i stanovnike da ga se pridržavaju. Doduše, kao udaljeni vulkanski otok u sjevernom Atlantiku u blizini Arktičkog kruga, s malom populacijom od oko 350.000 stanovnika, Island ima bitne prednosti kada je riječ o upravljanju pandemijom. Premijerka Jakobsdóttir kaže da su za uspjeh zaslužni sustav javnog zdravstva, jasna komunikacija s javnošću i opći osjećaj solidarnosti za uspjeh zemlje. "Ljudi zapravo poštuju pravila", rekla je.
Procedura za ulazak u Island prilično je jednostavna: posjetitelji i građani koji se vraćaju moraju pokazati negativne PCR testove po dolasku, a zatim se testirati u zračnoj luci i ponovno nakon pet dana u karanteni.
Thórólfur Guðnason, glavni islandski epidemiolog, rekao je da je fokus sada na sprečavanju novog vala jer zemlja počinje još više otvarati svoje granice. Vladini savjetnici odlučili su omogućiti ljudima koji su u potpunosti cijepljeni protiv Covida ili koji su ranije imali dokumentirane zaraze koronavirusom da mogu preskočiti karantenu.
- Trebate na neki način otvoriti granice. Pokušavamo to učiniti na znanstveni način. Pripremam se za ovu pandemiju već petnaest godina, rekao je glavni epidemiolog Islanda za BBC, upitan kako je točno uspio. Profesor Thórólfur Guðnason, od samog je početka čvrsto bio zadužen za odgovor pandemije Islanda.
- Odmah smo odlučili što ćemo učiniti: testiranje, traženje kontakata i stavljanje svih u izolaciju. To smo učinili agresivno, od prvog dana, kaže epidemiolog.
Reporter BBC-ija koji je proveo pet dana u „ružnom samoizolacijskom hotelu“ u Rejkjaviku, prijestolnici Islanda, ovako opisuje večernji provod u tom gradu: „Četvrtak je navečer, a mladi ljudi spremaju karaoke večer u središnjem Reykjaviku, uz vrištanje svakog klasika u mikrofon. Grle se i ljube, dok kapljice pljuvačke lete zrakom. Vratile su se noći, restorani, koncerti i sve ostalo za čime žudi ostatak Europe.“
Izolacijski hotel u Rejkjavku kojeg je prošlog ožujka otvorio Gylfi Thor Thorsteinsson također je zanimljiva priča.
- Prvog dana većina hotelskog osoblja samo je izašla, odbila je sudjelovati. Postupno sam ih nagovorio i tijekom protekle godine brinuli su za više pacijenata nego sve bolnice na Islandu zajedno. Svakodnevno se više puta oblačim u punu zaštitnu opremu da bi ušao u sobe izoliranih i pravio im društvo. Bilo je to putovanje, nikad se nije znalo što će dan donijeti, kaže nekadašnji radnik u marketinškog industriji koji se danas brine samo za nekolicinu pacijenata u svom hotelu. Prošlog ljeta izgledalo je kao da mu je biznis posrnuo – nije bilo osoba sa sumnjom na zarazu ili lakši oblik korone. Ali, dvoje turista prekršili su mjere i izolacijski hotel proradio je u roku od pola sata.
- Iskreno smo mislili da smo pobijedili, ali onda sam primio poziv: vratio se. U roku od pola sata opet sam se otvorio i ljudi su stalno dolazili i dolazili i dolazili, i još uvijek su tu. Sada je razlika u tome što, zbog nove procedure, dolaze izravno iz zračne luke gdje se testiranja obavljaju još prije kontrole putovnica, kaže vlasnik hotela.
Islanđani s kojima su razgovarali novinari kažu da poštuju pravila što ih donose znanstvenici. Političari se nikad ne pojavljuju na dnevnim konferencijama za javnost o korona pandemiji.
To je BBC-iju potvrdila premijerka Katrin Jakobsdóttir za koju su pandemija i politika dvije riječi koje ne idu zajedno.
- Mislim da je važno da političar shvati što je politika i što treba rješavati znanstvenim načinima. Čvrsto sam uvjerena da moramo više slušati stručnjake. Ova me pandemija drži budnom već cijelu godinu. Samo bih željela da je sve gotovo i da se mogu vratiti razgovoru o politici, objasnila je Jakobsdóttir.
U borbu protiv pandemije uključila se i jedna od vodećih svjetskih tvrtki za ljudsku genetiku koju vodi Kari Stefansson, čovjek u 70-ima koji je na Islandu postigao status slavne osobe. Nekoliko dana nakon što je virus stigao na otok, Stefansson je predao svoje najsuvremenije laboratorije kako bi pratio njegovo širenje.
- U početku je ovo izgledalo kao izumiranje čovječanstva, pa smo uronili s punom snagom. Mi smo samo mala zajednica. Svi su znali da to možemo, pa je bilo jasno da to moramo učiniti, kaže Stefansson čiji su timovi sekvencirali svaki pozitivan slučaj da bi razumjeli kako se virus širi i mutira.
- Kako virus mutira sa svakim četvrtim prijenosom mogu utvrditi tko ga je kome dao, kaže Stefansson. Ovih dana otkrili su i prvog zaraženog britanskim sojem virusa – čovjeka koji je zaražen otišao na posao u bolnicu i kasnije na koncert s 800 prisutnih – ali u roku od nekoliko dana zdravstveni sustav otkrio je i testirao tisuću potencijalnih žrtava te detektirao dva prijenosa virusa. Oni su smješteni u izolacijski hotel.
- Mi smo obično prilično neposlušna nacija, ali cvjetamo u krizi, napomenuo je Stefansson. Proteklih tjedana Island, kao i brojne druge zemlje, pogodila je serija potresa. Bilo ih više od pedeset tisuća što znači da očekuju erupciju vulkana. Tom krizom, prema riječima premijerke, rukovodi isti tim znanstvenika i stručnjaka. Na Islandu se politika ne miješa u posao koji ne razumije.