Irak: Nakon više od mjesec dana članovi parlamenta vratili se na posao

(Hina/EPA)

Članovi iračkog parlamenta u nedjelju su se vratili na posao, više od mjesec dana nakon što su pristaše utjecajnoga šijitskog vjerskog i političkog vođe Moktade al Sadra upali u sjedište zakonodavne vlasti u Bagdadu, rekao je AFP-u jedan zaposlenik.

Irak je u političkoj pat poziciji još od parlamentarnih izbora u listopadu 2021. na kojima je pobijedio Al Sadr, jer se politički moćnici nisu uspjeli dogovoriti u pogledu imena novog premijera. Stoga zemlja od izbora nema ni novu vladu ni novoga predsjednika.

"Svi zaposlenici parlamenta vratili su se na posao", rekao je AFP-u dužnosnik parlamenta koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten za davanje izjava novinarima.

"Otkako su prosvjednici provalili u sjedište parlamenta sve su aktivnosti obustavljene", dodao je.

Utjecajni šijitski vjerski vođa Moqkada al-Sadr traži da se održe prijevremeni izbori. Njegovi pristaše, prosvjedujući protiv kandidature premijera što su ga predložile suparničke proiranske frakcije, nedavno su nasilno ušli u zgradu vlade u Zelenoj zoni, što je rezultiralo nasiljem i sukobima. Ubijeno je oko 25 ljudi, a stotine su ozlijeđene.

Prijevremeni parlamentarni izbori trebali bi se održati do kraja sljedeće godine, rekao je u nedjelju predsjednik iračkog parlamenta predloživši inicijativu čija je svrha okončati politički zastoj u zemlji.

Mohamed al-Halbusi je kazao da postoji nekoliko točaka o kojima bi trebalo raspravljati na sljedećoj sjednici, zakazanoj za ponedjeljak.

Al Sadrov saveznik i ključni politički igrač u sunitskoj zajednici Al Halbusi, na Twitteru je predložio program novoga sastanka nacionalnog dijaloga koji bi pridonio da se zemlja izvuče iz krize.

Političke snage trebale bi se dogovoriti o datumu održavanja prijevremenih parlamentarnih i lokalnih izbora. Oni bi se trebali održati najkasnije do kraja 2023. godine, rekao je Al-Halbusi.

Izbor novog predsjednika, formiranje "vjerodostojne" vlade i usvajanje državnog proračuna te rasprava o mogućim izmjenama izbornog zakona također su na vrhu njegovog prijedloga od 10 točaka.