I iz Srbije stižu optužbe za brutalnost hrvatske policije prema migrantima

(Hina/EPA)

Uz granicu Srbije s Hrvatskom trenutno je više od 4000 izbjeglica i migranata iz Afganistana, a pri prelasku se često suočavaju s brutalnošću hrvatske policije, ocijenjeno je u ponedjeljak u Beogradu na tiskovnoj konferenciji Zaklade Rosa Luxemburg.

Predstavnik te zaklade za jugoistočnu Europu Vladan Jeremić istaknuo je da se kolektivna protjerivanja, zlostavljanje i arbitrarna uhićenja događaju duž srpsko-hrvatske granice od 2016. do 2021. unatoč naporima organizacija civilnog društva da se tako što ne dogodi.

Hrvatska strana negira optužbe o nehumanom postupanju prema migrantima.

Jeremić je rekao da je Zaklada, bliska njemačkoj stranci Die Linke, podržala rad autora Nikole Kovačevića "Dokumentiranje povreda prava na granici između Srbije i Hrvatske: Smjernice za izvještavanje, zagovaranje i strateško zastupanje“ objavljen ove godine.

Zadaća Kovačevićeve publikacije je da pruži smjernice organizacijama civilnog društva o tome gdje, kako i kada dokumentirati i pravno se suprotstaviti protuzakonitim graničnim praksama duž srpsko-hrvatske granice, poručio je Jeremić.

Nasilno ponašanje se ne događa u suradnji sa srpskom policijom, već izvan graničnih prijelaza, uz prebijanje, ponižavanje, otimanje dragocjenosti i prijetnje oružjem, izjavila je Milica Švabić iz beogradskog Centra za razvoj socijalnih politika – Klikaktiv.

Ona je ukazala da se, u tri službena migrantska kampa u Šidu, nalazi oko 1700 izbjeglica, a znatno ih je više u napuštenim objektima i šatorima u šumi i u okolici, po procjenama Klikaktiva ukupno njih oko 4000, uključujući obitelji i maloljetnike bez pratnje, koji skoro svakodnevno pokušavaju prijeći granicu, izlažući se nasilnom protjerivanju.

Ta se praksa protuzakonitih i nasilnih protjerivanja izbjeglica s teritorija Hrvatske i dalje svakodnevno provodi, ukazala je Švabić.

Iako tih protjerivanja ima i s teritorija Mađarske i Rumunjske, izbjeglice svjedoče da je policija Hrvatske najbrutalnija u protjerivanju, rekla je Švabić, ustvrdivši kako protjerani redovito prijavljuju da su ih hrvatski policajci tukli palicama, kundacima, a mnogi su pretrpjeli teške tjelesne ozljede, uključujući prijelome i ozljede glave.

Ana Ćuća iz zagrebačkog Centra za mirovne studije rekla je kako se od 2016. provodi "sustavno nasilje Republike Hrvatske nad migrantima", uz otimanje osobnih stvari i telefona, premlaćivanje, zatvaranje u podrumske prostorije, napade policijskih pasa.

Žrtve nisu samo odrasli, već i djeca. Ne radi se o individualnim slučajevima, već o naređenju s političkog vrha, čije izbjegavanje često nije moguće, ustvrdila je Ćuća.

Ona naglašava da su aktivisti građanskih inicijativa u Hrvatskoj žrtve policijskog zastrašivanja, jer ukazuju na kršenje ljudskih prava na granici Europske unije, ocijenivši da je zato odgovorna i EU.

Promjena migrantske politike EU-a dovela je do nasilja, istaknula je Ćuća, navodeći kako sve više hrvatskih policajaca anonimno pruža podatke o strukturi sustava nasilnog i protuzakonitog protjerivanja izbjeglica.

Radi se o politici Bruxellesa, za čije zaustavljanje je potrebno da to zatraže članice EU i zemlje koje snose posljedice, izjavila je Ana Ćuća.

Nikola Kovačević je rekao da se radi "o svakodnevnoj, flagrantnoj i javnoj primjeni sile nad migrantima".

Njegovo stajalište je da žrtve moraju dobiti određenu kompenzaciju, ali i da se treba utvrditi krivnja ljudi odgovornih za zlostavljanje, kao i odgovornost države.

Neophodna je zaštita ljudskih prava, koja bi trebala biti temelj za kreiranje sigurnosne politike, izjavio je novinarima Kovačević, inače dobitnik UNHCR-ove nagrade “Nansen” za pomoć izbjeglicama za Europu u 2021. godini.