DIPLOMACIJI PONESTAJE VREMENA
Europski lideri uporno pokušavaju umiriti Rusiju i Ameriku, a ne uspiju li u tome, EUROPI PRIJETI RAT S TEŠKIM GOSPODARSKIM POSLJEDICAMA
Pomirljivo je Vladimir Putin rekao da je spreman nastaviti pregovore o ruskim sigurnosnim zahtjevima u istočnoj Europi, ali je zadržao retoriku koju je imao i prije posjeta francuskog predsjednika. Bilo kakva daljnja vojna agresija Rusije nad Ukrajinom imala bi ogromne posljedice i veliku cijenu, poručili su Macron, Scholz i Duda, nakon što su francuski šef države i njemački kancelar obišli Moskvu i Washington
(EPA)
I dok se iščitavaju naglasci nakon kratkog posjeta Emmanuela Macrona Moskvi, te susreta francuskog predsjednika sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, sve više analitičara tvrdi da opasnost od ruske invazije na Ukrajinu i dalje nije nestala. Pomirljivo je Vladimir Putin rekao da je spreman nastaviti pregovore o ruskim sigurnosnim zahtjevima u istočnoj Europi, ali je zadržao retoriku koju je imao i prije posjeta francuskog predsjednika.
- Bilo kakva daljnja vojna agresija Rusije nad Ukrajinom imala bi ogromne posljedice i veliku cijenu, poručili su Macron, Scholz i Duda, nakon što su francuski šef države i njemački kancelar obišli Moskvu i Washington.
Rascjep saveza
Punih pet sati Putin i Macron su razgovarali o krizi koja bi mogla ugroziti sigurnost Europe. Macron je došao u posjet Rusiji i kao šef velike europske zemlje, ali i kao trenutačno prvi čovjek ujedinjene Europe, jer Francuska do 1. srpnja predsjeda Europskom unijom. Na tom razgovoru dvojica su lidera, bar tako tvrde njihovi suradnici, razgovarali vrlo otvoreno, bez rukavica, a na zajedničkoj konferenciji za novinare, po običaju, sve je bilo omotano u diplomatski celofan.
- Prerano je govoriti o temeljima naših budućih koraka, zaključio je ruski predsjednik, a Macron je izrazio nadu da je to posljednji pokušaj sprječavanja sukoba u Ukrajini.
- U situaciji smo ekstremne napetosti, stupnja usijanja kakvog Europa nije imala u prošlim desetljećima, rekao je Macron, dok su se gotovo istovremeno vodili i važni razgovori u Washingtonu, između američkog predsjednika Joea Bidena i njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Iz izvora bliskih Vladimiru Putinu sada se čuju i optimistične vijesti koje ukazuju da je dao obećanje Macronu da neće pokretati nove vojne inicijative u Ukrajini. Bio bi to prvi korak prema smirivanju situacije, a francuski izvori opet tvrde da je Putin pristao da ruski vojnici koji su sudjelovali na vježbama u Bjelorusiji odu kući. Sve to se međutim, nije moglo čuti nakon zajedničke konferencije za novinare francuskog i ruskog predsjednika, kao ni u Washingtonu, gdje je Biden razgovarao sa Scholzom.
Biden je pokušao slomiti gosta iz Njemačke da bude dio čvrste zapadne koalicije koja bi nakon moguće invazije na Ukrajinu nevjerojatnim sankcijama odgovorila Moskvi. Scholz je doputovao do Bijele kuće nakon nekoliko dana kako nije davao nikakvu izjavu, ali se iz njegovog kruga moglo čuti da Njemačka ima i ekonomske interese zadržati dobre odnose s Rusijom. Analitičari su to prokomentirali kao rascjep među saveznicima, a Bidenu je itekako stalo pokazati da postoji jedinstvo. Prije svega se to odnosi i na stav Njemačke da bi ruska intervencija značila i moratorij na Sjeverni tok 2.
A dojam poslije ova dva važna sastanka je da je Putin i dalje nepredvidiv. On uporno traži da se NATO ne širi prema ruskim granicama, iako je sada posve jasno da Ukrajina neće ući u vojni savez. Mnogi smatraju da Putin samo kupuje vrijeme kako bi nastavio gomilati svoju vojsku na ukrajinskim granicama i da čeka kraj Olimpijade. Nakon razgovora s Macronom rekao je da će odgovoriti NATO-u i Americi o sigurnosnoj arhitekturi istočne Europe, ali teško je za očekivati da će tu biti nekih pomaka prema kompromisu.
- Zapad je ignorirao naše zahtjeve. Uđe li Ukrajina u NATO, slijedi rat, kategoričan je Putin.
Ruski vođa smatra da bi ulazak Ukrajine u NATO otvorio mogućnost novih sukoba na Krimu, a za Moskvu se tu više nema što očekivati. Krim je ruski, smatra Putin i inzistira da Ukrajinci provedu mirovni plan dogovoren u Minsku. Sve to je Macron mogao čuti u Moskvi, a uostalom s Putinom je u posljednje vrijeme telefonski razgovarao čak pet puta. Sada Macron odlazi u Kijev, očito prenijeti ukrajinskom vodstvu razgovore koje je vodio s Putinom, a s ruskim predsjednikom ponovo će se nakon toga čuti.
A čak više od 60 posto Europljana misli da će Rusija napasti Ukrajinu i da bi NATO i EU trebali stati na stranu Kijeva. Dok su države članice EU i dalje neodlučne kako se postaviti prema krizi u Ukrajini, građani Europe sve su jedinstveniji da Ukrajincima treba na svaki način pomoći.
Hladna retorika
Vrlo je zanimljiv bio susret u Moskvi, za velikim, bijelim stolom, za kojim su predsjednici razgovarali udaljeni jedan od drugog. U prostoriji nije bilo nikog osim njih dvojice. Nakon toga su održali zajedničku konferenciju za novinare i to u ponoć po moskovskom vremenu. Susret su pratili i analizirali svi lideri u Europi, ali i svijetu. Macron se našao u ulozi mirotvorca, neposredno pred francuske izbore. U Ukrajini nisu uvijek najbolje prihvaćali njegove inicijative, jer su ocjenjivane kao kompromisi koji idu na ruku Moskvi. Očito je Macron doputovao u Moskvu i Kijev s nekim novim planovima, kako bi zainteresirao vođe Ruske federacije i Ukrajine da nađu srednje rješenje.
- Rusija je europska. Tko god vjeruje u Europu, mora znati kako surađivati s Rusijom i pronaći načine i sredstva za izgradnju europske budućnosti među Europljanima, rekao je Macron. Nakon dugo vremena hladne retorike između Moskve i Europe, sada su se čule riječi koje pozivaju na suradnju i zajedničko djelovanje. Uostalom, to je Putin često i tražio.
- Moj prvi prioritet uoči ovog posjeta bio je osigurati spriječiti rat, kazao je Macron, a nije detaljno govorio o prijedlozima koje je donio Putinu.
- Nema sigurnosti za Europljane ako nema sigurnosti za Rusiju, konstatirao je francuski predsjednik.
Da postoje neke ”nove ideje” dao je naslutiti i Putin, ali o detaljima nije govorio.
- Smatram ih prilično izvedivim za stvaranje temelja za naše buduće korake, rekao je novinarima, dok se istovremeno nastavlja koncentracija ruskih vojnih snaga, a već je više od 130.000 vojnika u blizini ukrajinske granice. Brzo se naoružava i Ukrajina, svakog dana dolaze novo oružje i oprema, a Washington i dalje ne isključuje mogućnost da će doći do intervencije.
- Ne znam što će Putin učiniti, rekao je Joe Biden nakon susreta sa njemačkim kancelarom.
- Bio sam u dosadašnjim razgovorima vrlo otvoren s Putinom i rekao sam mu da ćemo uvesti najteže sankcije. Uostalom, to Biden već danima ponavlja, dok istovremeno State Department šalje upozorenja Amerikancima da hitno odu iz Ukrajine.
- Scholz nije nepouzdan savjetnik, otvoreno je naglasio Joe Biden, uz napomenu da ima potpuno povjerenje Sjedinjenih Država.
Nepredvidive posljedice
- Ako Rusija izvrši invaziju, a to znači da tenkovi i njihovi vojnici ponovo pređu ukrajinsku granicu, tada više neće biti Sjevernog toka 2, kazao je američki predsjednik. Scholz je stajao blizu njega, a kada su ga novinari pitali da ponovi ono što je Biden rekao, samo je kratko dodao, ”apsolutno smo ujedinjeni”.
Tako treba vjerovati Bidenu da je spreman paket mjera protiv Rusije, u koji su uključeni i Nijemci.
- Djelovat ćemo zajedno, poduzet ćemo sve potrebne korake i sve potrebne korake učinit ćemo zajedno, čulo se od Scholza.
A europski rat bliži je nego ikada. Diplomaciji je ostalo još jako malo vremena da nešto učini, a možda će sve biti jasnije nakon što Macron razgovara u Kijevu s ukrajinskim političarima. Korak naprijed, korak natrag, strategija je dobro znana uoči sličnih vojnih intervencija, a onda je krajnje nemoguće prognozirati što slijedi. Sigurno je samo to da bi ruska intervencija u Ukrajini imala nepredvidljive posljedice i da bi mir u Europi, tako dugo građen i ugrožen samo kod raspada bivše Jugoslavije, mogao biti dugoročno ugrožen.
Macron je sada u glavnoj ulozi europskog lidera koji mora, ali i može, sa Rusijom postići neki dogovor i kompromis. Angele Merkel više nema, ali su njemački interesi svakako naglašeniji kada je riječ o ekonomskoj suradnji s Rusijom. Istovremeno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen intenzivno pregovara s Amerikancima i drugima da se osiguraju dovoljne količine plina ako dođe do intervencije i poremećaja opskrbe Europe plinom. Neki su se osigurali, poput Mađarske, neki sami tragaju za uvozom, pa i skupljeg plina, a neki strahuju da će porast cijena energenata izazvati ekonomski, ako ne već i ratni kaos.
Putin odaje dojam mirnog vođe, koji Zapadu poručuje da su sami krivi za poremećaje oko opskrbe plinom. Kada zatreba, ukazuje na suradnju s Kinom, što je za Ameriku crvena krpa. Washington je svjestan da nakon bruke s Afganistanom nema onu snagu kao prije, a Europa strepi što će se dogoditi. Rat, pa i novi Hladni rat, donio bi samo katastrofu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
