Kontradiktorne informacije koje već danima dolaze iz Ukrajine prepreka su da se stekne bar donekle objektivna slika o događajima u toj napaćenoj zemlji. Ali, više od svega mjeseci koji predstoje odredit će sudbinu Ukrajine, ali i cijele Europe, kao i budućnost Putinovog režima u Rusiji. Skori izbori za američki Kongres mogli bi donijeti prekretnicu u čvrstom stavu Washingtona da, prije svega vojno, podržava Ukrajince, jer izgledni pobjednici, američki republikanci, daju naslutiti da će smanjiti pomoć ako pobijede na izborima.

Povratak Trumpizma

Procurili su i neugodni detalji razgovora američkog predsjednika Joe Bidena i Volodimira Zelenskog, u kojem ukrajinski predsjednik traži od Amerike nove i nove milijune dolara. Ako su snimke vjerodostojne, sam Biden je podigao ton kako bi Zelenskom dao na znanje da je Amerika i do sada bila krajnje velikodušna i da se njegova administracija trudila da osigura puste milijune za Ukrajinu. Taj razgovor je bio u lipnju, u međuvremenu je Biden nastavio sa slanjem pomoći, ali sada sve dolazi pod znak pitanja.

Trumpizam se vraća u Ameriku na velika vrata, a to bi se moglo odraziti ne samo na unutarnju, već i na vanjsku politiku najmoćnije zemlje svijeta. Joe Biden, ako zaista dođe do promjena u Kongresu, imat će daleko suženiji manevarski prostor za provođenje svoje politike, pa i one koja je usmjerena na europske saveznike. U Americi se sve se češće lansira teza da rata u Ukrajini ne bi bilo da je Donald Trump ostao na vlasti, a istrage o bivšem predsjedniku sporo napreduju, s neizvjesnim ishodom. Uobičajeno je na sredini predsjedničkog mandata da se mijenja odnos snaga u Kongresu, što će se vjerojatno sada i dogoditi, ali ipak postoje i neke specifičnosti u slučaju Bidenovog predsjedništva. Naime, uz svo dužno poštovanje prema Bidenu i njegovom velikom životnom i političkom iskustvu, svima je jasno da su godine i zdravstveno stanje predsjednika stanoviti hendikep i da demokrati s predsjednikom na čelu nisu postigli ono što su Amerikanci očekivali. Kriza polako dolazi i do Amerike, benzin je sve skuplji, život sve teži i sve to ne ide na ruku sadašnjem predsjedniku.

Nostalgija za Trumpom raste uz lansiranje teza da do kaosa u svijetu ne bi došlo da je ostao u Bijeloj kući, jer bi se Vladimir Putin daleko više ‘bojao’ Trumpa, nego što se ‘boji’ Bidena. Stanovite istine u toj tezi možda i ima, jer je Putin sigurno iskoristio trenutak kada u svijetu nema istaknutih i jakih lidera i vođa. Joe Biden, bar po onome što je do sada napravio, naprosto nije lider koji je Americi vratio snagu, Europljani su pogubljeni, strategija sankcija prema Rusiji nije dala rezultat, a Putin, uz sve probleme koje ima u Ukrajini, i dalje suvereno vlada u Kremlju. Oni koji bi ga mogli zamijeniti, ako kola u Ukrajini zaista krenu nizbrdo, još su gori i radikalniji od samog Putina.

Miris novca

I Europljani se polako hlade od taktike udara novih sankcija prema Rusiji. Česi su izašli na ulice i traže da se s Moskvom nastavi poslovati, podaci pokazuju da unosne poslove s Rusijom još uvijek imaju i Nijemci, čak i Hrvati nastavljaju poslove i pitanje je koliko je širenje sukoba na područje energije bilo korisno za "pritiskanje" Putina. Cijene plina i struje su odletjele u nebo, naftne kompanije nerazumno puno zarađuju i uzalud Biden poziva da se s time prestane. Miris novca uvijek je privlačniji od svega drugog, a Zapad je upao u slijepu ulicu u kojoj neki ludo zarađuju, a drugi su doslovno pred zidom.

Ako Amerikanci zaista prestanu s ogromnom vojnom pomoći Ukrajini, bit će to prekretnica u ovom strašnom sukobu. Ionako i ovo oružje koje je do sada došlo Ukrajincima nije dovoljno da se zaustavi ruski stroj, koliko god gubitaka do sada imao. Ostaje zaista nevjerojatna želja ukrajinskog naroda da izbori slobodu, ali u ovim je uvjetima to sve teže i teže. Rusi stalno mijenjaju taktiku, a kako baš i nemaju neku suvremenu vojsku i školovan kadar za moderno ratovanje imaju veliku količinu oružja s kojim sustavno razaraju Ukrajinu. Ostaje spaljena zemlja, raseljeni ljudi, siromaštvo i sve ono što uvijek prati ratne sukobe, ali i opasnost da entuzijazam kod onih koji su do sada pomagali splasne, ako se sukob nastavi.

A, nastavit će se. Malo tko je mislio da će se ova agresija protegnuti do zime, a upravo se to dogodilo. I dalje je ugrožen i sam Kijev, sve se opet vrti oko izvoza ukrajinske pšenice, stanje je sve gore, a ne sve bolje. Sam Putin tek očekuje da pukne i savezništvo između Amerike i Europe, kao i ono unutar Europske unije. Kako Europljane čeka neizvjesna, a možda i hladna zima, to na kraju nije ni nemoguća pretpostavka. Britanija je u nevjerojatnim problemima, s promjenom troje premijera u godinu dana, njemački kancelar Olaf Scholz sve češće pokazuje namjeru da solira, Francuzi su nervozni, Talijani okreću novu stranicu u političkom životu. Mađarski premijer Viktor Orban stalno ponavlja da su sankcije bile pogrešna strategija i da sa Trumpom ovog rata ne bi bilo. To se moglo čuti i od bivšeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija, sada ponovo značajnog igrača u talijanskoj politici. Europsko vodstvo sa Ursulom von der Layen na čelu, krpa što se pokrpati da, ali sve više curi na sve strane. Balkan ponovo postaje trusno i nesigurno područje s kojim Europa ne zna što će, a euroskeptika je sve više i unutar obitelji.

Posljedice sankcija

A sve to se događa kada je kriza tek počela. Cijene u Europi divljaju, građani žive sve teže, ponovno prijeti novi val imigranata, a tek treba vidjeti i je li došao kraj korona krizi.. Europljani se više ne mogu dogovoriti ni o čemu, a nema više ni one njemačko-francuske lokomotive koja je EU gurala naprijed. Putin na sve to likuje, iako i njegova situacija nije nikako blistava. Nekim čudom, ruski BPD nije dramatično pao, posljedice sankcija za sada su pod kontrolom, ali produžetak sukoba neminovno će se odraziti i na rusku ekonomiju. Uostalom, iz Rusije su pobjegle rijeke ljudi, a sve je nestabilnije i u državama koje su nekada pripadale velikom ruskom ili sovjetskom carstvu.

Sumorno stanje u Europi, ali i cijelome svijetu, ne daje povod za neki posebni optimizam. Američki izbori svakako će dugoročno imati utjecaj na događaje koji slijede i hoće li Rusi i Ukrajinci sjesti za stol i naći neki dogovor ili će se ratni sukob širiti. Ruske rakete već su u Bjelorusiji, NATO je u pripravnosti i za sada su sve glasniji ratni bubnjevi.

U svemu tome Hrvatska, kao mala država, nema nikakav utjecaj. Posljedice ukrajinske krize već su naveliko došle do naših obala, inflacija je galopirajuća, a novi udar cijena očekuje nas i s uvođenjem eura. Za krizu se nismo pripremili, reforme nismo proveli, a političke elite se prepucavaju. Hrvatska zima zato bi mogla donijeti otrežnjenje za mnoge, a sigurno je jedino to da krizu nećemo izbjeći. Još dublju i opasniju od ove s kojom smo već suočeni.

Povezane vijesti

• U očekivanju američkih i europskih sankcija: JE LI ZAPAD IZDAO UKRAJINU?
• Macron razgovarao s Putinom
• Putin pozvao ukrajinsku vojsku da preuzme vlast i pregovara s Moskvom